Page 77 - STAV broj 221-222

spomenika na Tjentištu i Mrakovici bh.
arhitekta Boris Trapara, doktorand na
pariškoj Sorboni.
Kada je Mrakovica u pitanju, Trapara
podsjeća na genijalnost Dušana Džamonje.
“Kada idete pristupnim platoom, penjete
se do spomenika betonskim stepenicama
kroz gustu šumu. Ta vas staza ne vodi di-
rektno do spomenika nego obilazite oko
njega. Vaša je puna pažnja posvećena spo-
meniku, a onda ulazite u prostor labirinta
s pločama na kojima su imena stradalih.
Konačno, kada dođete do spomenika, da
biste ga doživjeli u njegovom punom zna-
Boris Jan čaju, morate ući u spomenik, ali pošto su
Trapara Kempenaers rebra, od kojih se spomenik sastoji, veo-
ma uska, morate napraviti blagi trzaj, i to
što je utjecalo na proces izgradnje vladi- zadatak, samo u manjim zajednicama. Ste- je genijalno zamišljeno jer vam arhitekta
nih zgrada, u kojima se naglasak polako vanović piše kako veliki broj podignutih kroz spomenik prenosi priču o proboju
okreće institucijama na razini republika”, spomenika i otvorenih spomenika otkriva tog obruča na Kozari i taj je moment ne-
piše Stevanović, tvrdeći kako je zgrada Iz- kako su jugoslavenske vlasti hranile du- moguće zaboraviti.”
vršnog vijeća Juraja Neidhardta u Sara- hovnu glad ljudi. Ta su mjesta hodočašća Oba spomenika imaju ono što danas
jevu jedan od najboljih primjera te teze. miliona Jugoslavena više od običnih spo- nemamo, tvrdi Trapara, a to su koncept
Kada su spomenici u pitanju, Steva- menika... Društvo koje je nastojalo biti i kontekst s okruženjem i zato su tako
nović je istražila dva procesa, stvaranja i moderno, ali je još uvijek bilo daleko od uspješna ostvarenja. “Oni su posvećeni
izgradnje muzeja revolucije i historije ju- razvijenog, koje je nastojalo biti ateističko, antifašističkoj borbi i, u vrijeme kada su
goslavenske borbe za slobodu, kao i grad- ali se borilo ostati religiozno, društvo koje građeni, predstavljali su garanciju naše
nju spomenika posvećenih NOB-u. Izložbe je prihvatilo socijalizam kako bi pomo- zajedničke budućnosti. To je bio opšti
u muzejima, tvrdi ona, nisu predstavljale glo u zadovoljavanju potreba svojih ljudi diskurs. Vrijednost je u tome što oni ne
samo dokumentaciju NOB-a, nego su bile čije su oči bile usmjerene prema Zapadu citiraju političku poruku. Rijetko ćete na
tu i da sačuvaju ili, bolje reći, konstruira- i kapitalističkom načinu života. spomenicima naći petokraku, kao što je
ju uspomene na dostignuća jugoslaven- to slučaj u ostatku Istočne Evrope. Nji-
skih partizana i njihovih vođa, prije svega KONCEPT I KONTEKST hova univerzalnost njihova je najveća
Josipa Broza Tita, u teškim vremenima, Sutjeska, najstariji i najveći nacional- vrijednost.”
kako bi to sjećanje iskoristili za homoge- ni park u BiH, bila je jedna od omiljenih “Stranci tek sada otkrivaju našu arhi-
nizaciju jugoslavenskih naroda oko ideje turističkih destinacija u bivšoj državi. Od tekturu”, priča Elša Turkušić-Jurić i kaže
bratstva i jedinstva. 1962. godine na Tjentištu su organizira- kako o tome svjedoči i nedavna izložba u
U tom smislu, muzeji revolucije bili ne razne manifestacije, skupovi omladi- njujorškom Muzeju savremene umjetno-
su više od obrazovnih ustanova jer su ne, radne akcije. Devet godina kasnije, sti, puno poznatijem kao “MoMa”, gdje
imali vrlo važnu ulogu u širenju socija- otkriven je spomenik u Dolini heroja, je postavljena retrospektiva jugoslaven-
lističkih ideja putem sjećanja. Posebno rad Miodraga Živkovića, koji će postati ske arhitekture.
je bilo istaknuto projektiranje zgrada u jedno od najprepoznatljivijih obilježja “Dolazimo do činjenice koja je mož-
koje bi bile smještene te institucije, “po- Bosne i Hercegovine. S druge strane, na da apsurdna, da ‘MoMa’ jednim dijelom
put izvanrednih projekata Muzeja revo- planini Kozara, na kojoj su fašisti tokom postavke slavi jugoslavensku arhitekturu
lucije Bosne i Hercegovine ili Muzeja na Drugog svjetskog rata pobili nekoliko hi- kroz pojedine autore. Jedan od tih autora
aerodromu u Beogradu”. ljada Krajišnika, a mnoge druge depor- jeste naš akademik Zlatko Ugljen, koji je
Spomen-centri, kao objekti socijalne, tirali u logor Jasenovac, na vrhu Mrako- prepoznat kao poseban autor unutar jugo-
obrazovne i spomen-funkcije, imali su isti vica, 1972. godine izgrađen je spomenik slavenske arhitekture. To je vrlo značajno,
autora Dušana Džamonje. a mi danas nismo u stanju da realiziramo
“Ti spomenici imaju ogroman turi- Ugljenove projekte u Sarajevu”, zaključu-
stički potencijal jer ljudi prepoznaju nji- je docentica Turkušić-Jurić. “Ovi spome-
hovu umjetničku vrijednost, ali i težinu nici zaista spadaju u red svjetski priznate
autora i njihovu sposobnost da podmire arhitekture. Teško je reći da li je to arhi-
zahtjeve stroge komunističke partije, a da tektura ili umjetnost, jer za neke od tih
u isto vrijeme budu prihvaćeni od naroda. objekata, kakav je spomenik na Kozari,
Tjentište je sigurno jedan od najznačajni- ne znate je li to djelo kipara ili arhitek-
jih spomenika NOB-a u BiH. Objedinjuje te. Džamonja je, inače, nastojao svojim
elemente skulpture i arhitekture i prostor radovima da briše granicu između arhi-
na kojem je postavljen jako dobro komu- tekture i kiparstva, specifičnim načinom
nicira s arhitekturom samog spomenika, posmatranja prostora i materijala. Oni za-
kao da je na neki način to mjesto bilo na- ista nose kvalitet svjetske arhitekture zato
mjenski predviđeno za spomenik. On pred- što su univerzalni, monumentalni u svom
stavlja jedno od najuspješnijih primjera mjerilu, njihova pojavnost je ekspresio-
arhitekture tog vremena”, pojašnjava za nistička. Jednostavno, tako uklopljeni u
Stav arhitektonsku, ali i opću vrijednost prirodu djeluju na vas.” n

STAV 30/5/2019 77