Page 79 - STAV broj 221-222

Muzej, 1920. godine

Džamija Mahmud-paše Abogovića, Sofija
su osnivali svi, od vladara preko držav- u osmanskim rukama i u okviru Rume-
nika, vojnika, učenjaka, trgovaca... Pošto lije, aktivnije sudjelovali u političkom i
su Bošnjaci bili važan faktor u Osman- javnom životu Rumelijskog ejaleta, pa
skoj državi, za očekivati je da su odigrali samim tim i Bugarske. Silistrijski ejalet
i važnu ulogu u razvoju razgranate mreže osnovan je 1593. godine izdvajanjem iz
vakufa ne samo u bosanskim već i u dru- Rumelijskog ejaleta. U njegov sastav ušao
gim osmanskim krajevima, među kojima je sjeverni i istočni dio Bugarske. Odre-
su i bugarski. đeni broj Bošnjaka obnašao je funkciju
Bugarska je brže od Bosne došla pod valije Silistrijskog ejaleta. Ejalet Edirne
osmansku vlast. Carevina Bugarska, ra- formiran je 1826. godine od dijelova Ru-
zjedena početkom 14. stoljeća unutardi- melijskog i Silistrijskog ejaleta i njemu
nastijskim sukobima, počela je propadati. su pripali većinom južni i jugoistočni
Prvi osmanski napad na Bugarsku dogo- dijelovi današnje Bugarske.
Kadin most (Ishak-pašin) dio se 1352. godine. I pored opasnosti od Bugari su Osmanlije istjerali iz današ-
Osmanlija, Bugarsko carstvo raspada se nje Bugarske u periodu od 1877. do 1912.
1356. godine na dva dijela: Vidinsko i godine. S odlaskom osmanske vlasti, svi
Uzevši sve u obzir, ne treba čuditi da Trnovsko carstvo. Osmanlije u narednih vakufi, pa samim time i vakufi Bošnjaka,
se o bošnjačkim vakufima podignutim u 40-ak godina zauzimaju Bugarsku. prepušteni su na milost i nemilost nove
Bugarskoj u osmansko doba ne govori i Bugarska se u Osmanskoj državi ad- islamofobne bugarske države. Dio boš-
ne piše dovoljno. ministrativno nalazila uglavnom u okvi- njačkih vakufa postoji i danas – neki su
Bošnjaci su se već početkom 15. stolje- rima ejaleta Rumelija, Silistra i Edirne. zadržali svoju prvobitnu funkciju, a neki
ća uključili u politiku Osmanske države. Rumelijski ejalet osnovan je oko 1361. su je djelimično ili potpuno promijenili.
Stoljeće kasnije aktivno sudjeluju u držav- godine. U njegov sastav ušli su svi do- Neki su uništeni i zamijenjeni drugim
ničkim poslovima, te se pojavljuju i prvi tadašnji evropski posjedi Osmanlija, pa građevinama ili pretvoreni u zelene po-
značajniji osmanski učenjaci iz bošnjač- i osvojene bugarske teritorije. Do 1533. vršine i sl. Dio tih vakufa uzurpiran je i
kog naroda. Šesnaesto stoljeće ne samo da godine bio je to jedini ejalet u Evropi. pretvoren u objekte druge namjene (cr-
je zlatno doba Osmanske države općenito Centar Rumelijskog ejaleta u početku je kve, magacine, fabrike).
već je i zlatno doba osmanskog razdoblja bio u Edirneu, ali je već od 1364. godine U domaćoj literaturi bošnjački vaku-
bošnjačke historije. U ovom je stoljeću 10 njegov glavni grad u Bugarskoj: prvo u fi u Bugarskoj nisu bili predmet poseb-
Bošnjaka provelo čak 67 godina na pozici- Plovdivu, onda od 1382. godine u Sofiji. nog interesiranja. Jedino imamo opće-
ji velikog vezira. U narednim stoljećima Bosanski i bugarski krajevi bili su zajedno nit osvrt u pregledu osmanskih vakufa
opada politički utjecaj Bošnjaka. unutar Rumelijskog ejaleta sve do 1580. Bošnjaka u dijaspori urađen kroz pregled
Ključ uspjeha u prvim stoljećima i ra- godine, kada je osnovan Bosanski ejalet. sadržaja putopisa Evlije Čelebije, objav-
zlog dugog opstanka Osmanske carevine Bošnjaci su od sredine 15. stoljeća, kada ljenom 2015. godine u okviru istraživač-
bili su vakufi – islamske zadužbine koje se većina bosanskih zemalja već nalazila kog djela Evlija Čelebija o Bošnjacima, te

STAV 30/5/2019 79