Page 35 - STAV broj 207

FATIMA ŠABANOVIĆ O SUDBINI SVOJE MAJKE

Naselje Donja Crnča u junu 1992. godine bilo je skoro prazno u vi, naša se nafaka ovdje zatvorila.” Istjerali su ih vani rekavši da idu
noći kad je zapaljena kuća moga tetića Smaje Ahmetspahića. Moja na trg kod robne kuće “Višegrađanka”. Utom se neko auto zau-
majka Zejneba Osmanbegović uspjela je sa svojom majkom Fatom stavilo ispred vrata u kojem su bili moja dajdžična Amira Demir i
Osmanagić preći u kuću moga tetka Mustafe Ahmetspahića. On- njen komšija Srbin. On je rekao da je došao po Zejnebu i Fatu, da
dje je zatekla zaovu Mušu, njenu kćerku Samiju i njenog maloljet- ih treba voziti na trg. Mama je rekla zaovi da ide ona umjesto nje,
nog sina. Njega su pokrili šalčetom i rekli mu da se pretvara da je a njih troje će pješice. Poslije sam saznala da je Amira molila tog
curica. Mustafu su odveli četnici iz kuće, a ženu mu ranili u nogu. komšiju da ih odveze jer je nena bila skoro nepokretna. Dok su čet-
Sutradan je zvonio telefon i Samija se javila. Zvao je jedan Srbin nici jeli meso, njih dvije su ušle u tetkinu kuću da uzmu neku torbu
koji je radio u “Alhosu” i raspitivao se za svoga komšiju Muju (mi- koju su ranije spakovale. Tu su zatekli sve ispreturano i polomlje-
slio je na njenog oca Mustafu). Ona mu je ispričala šta se desilo, no. Samija je rekla: “Dobro ti, dajinice, reče da izađemo odavde...
a on je rekao da će poslati hitnu po njenu majku. Hitna je ubrzo Sve bi nas pobili da su nas našli.” Krenuli su preko starog mosta
stigla i s Mušom je krenula i Samija. Dok su Muši ispirali već infici- na trg. Na mostu su zatekli užasan prizor – krv se slijevala, obu-
ranu ranu, Samiju su ispitivali zapisujući sve što je rekla. Kad su se će i dijelova tijela bilo je posvuda... Iz Osojnice (naselje najbliže
vratile kući i ispričale mojoj mami šta se dešavalo, mama je rekla: mostu s lijeve strane Drine) gonili su ljude kao stoku. S razglasa
“Mi u ovoj kući ne smijemo zanoćiti, znaju za nas i noćas će doći ispred robne kuće orile su se četničke pjesme. Narod su dovodi-
da nas sve pobiju. Najbolje je da idemo odavde.” Tako su i uradili. li sa svih strana. Svakog dječaka mjerili su od pušku. Svi visočiji
Ušli su u kuću komšija koji su ranije otišli u Crnu Goru. Izjutra su od puške odvajani su nastranu. Tu su se našli s nenom i tetkom.
ispržili u tavi nekog mesa koje su našli u zamrzivaču. Taman kad su Mama je odatle nekako uspjela nenu prebaciti do škole u Vuči-
sjeli da jedu, došla je patrola. Razvalili su vrata i pitali ima li muš- nama. Nakon četiri dana, iz škole su izveli dosta naroda. Mama i
karaca. Moja mama je bila najprisebnija, odgovorila je da muška- nena su sjele u autobus, a njih troje na kamion i krenuli njima ne-
raca nema jer su ih sve odveli. Onda je jedan rekao da meso fino poznatim putem. Na nekoj su ih planini izbacili i tada su došli naši
miriše i pitao šta će s njim. Mama je odgovorila: “Eto, poj’dite ga da ih voze u Donje Moštre.

do dr. Bilala Memiševića, koji je preporu-
čio Fatimi da ga obavezno štampa. Fatima
kaže da je zadovoljna konačnim izgledom
romana, ali da više ne može pisati knjigu
s takvom tematikom jer je emotivno iscr-
pljena. Fatimin muž Murat otkriva da su
reakcije na knjigu bile izuzetno pozitivne,
a da je neko anonimno uplatio 500 mara-
ka na Fatimin račun, što govori o tome
koliko je knjiga značila jednom čitaocu
kojeg autorica vjerovatno i ne poznaje.
Fatima je nastojala kroz roman slikovi-
to predstaviti kako to izgleda kada se cijeli
jedan sistem ustremi na uništavanje. “Ne
radi se tu samo o vojnicima. Moju majku je
mučila jedna žena (Gordana Andrić) koja
sada radi u marketu u Beogradu. Majku je
tukla Kur’anom čije su korice urađene od
ovčije kože”, kaže Fatima. Roman obilu-
je stravičnim scenama mučenja bošnjač-
kih zarobljenika, a spoznaja da je riječ o
stvarnim ličnostima koje su sve to preži-
vjele dovodi do pitanja kako je moguće da
takvo zlo postoji u ljudima.
“Krvava historija njenog naroda, koji
je ni kriv ni dužan ubijan, bila je dovolj- Posebno je upečatljiva Senina sudbina U razgovoru za Stav Fatima je potvr-
na inspiracija Fatimi Šabanović da napi- opisana u ovom romanu. Nakon stravič- dila da je i Senina sudbina doista takva
še roman, a sadržaj romana mogao bi po- nog iskustva logora i silovanja, Sena se kako je opisana u romanu, istaknuvši da
služiti i biti dobar scenarij za igrani film. tokom deportacije na slobodnu teritori- ne želi otkrivati stvarni identitet žene koju
Ona je manirom iskusnog pisca u romanu ju baca s kamiona u provaliju, jer ne želi u romanu naziva Senom, ali da je riječ o
napravila sublimaciju autentičnih doku- da je majka vidi trudnu nakon četničkog osobi koju autorica veoma dobro poznaje.
mentarnih činjenica, dramskih zapleta i silovanja. Budući da su morali imati i nju Priče poput Senine oslikavaju ho-
ljubavnih doživljaja nesretnih djevojaka na broju za razmjenu, zarobljavaju Srp- ror kroz kojeg prolaze žrtve silovanja,
Džemile, Esme, Hatidže, Sene i Merime, kinju i naređuju joj da prilikom razmje- dočaravaju unutarnju dramu silovanih
koje su nekoliko mjeseci u četničkim lo- ne bude – Sena. Senu pronalazi i spaša- žena, podsjećajući nas da njihova unu-
gorima zvjerski mučene, silovane i po- va Miloš, dezerter iz srpske vojske čija je tarnja borba još traje. Stoga su knjige
nižavane”, zapisao je u recenziji prof. dr. supruga na drugoj strani, s namjerom da poput romana Kad tišina progovori ui-
Sadik Bahtić. ju zamijeni za Senu. stinu dragocjene. n

STAV 21/2/2019 35