Page 39 - STAV broj 215

Dvadesetog aprila 1994. godine Clinton je senator Dole Bosnu i Hercegovinu uvr- uslijedilo nakon povlačenja UN-ovih
najavio novi plan aktivnijeg NATO-ovog stio u unutrašnje političko pitanje. Kao snaga. Administracija je poslala sekreta-
djelovanja u nastojanju da se zaštite zašti- neko ko je od početka agitirao za snažniju ra Christophera i načelnika zajedničkog
ćene zone, a povodom srpskih napada na intervenciju i kao mogući republikanski štaba Johna Shalikashvilija na Kongres da
Goražde. Pozvao je evropske saveznike i kandidat na predsjedničkim izborima, urgiraju odgađanje glasanja o Doleovom
Rusiju da podrže ovaj plan. U osnovi, naj- Dole je imao mogućnost da BiH pretvori (i Liebermanovom) prijedlogu.
noviji plan značio bi da će se NATO-ovo u unutrašnje američko političko pitanje. Devetnaestog jula 1995. godine Clin-
obećanje o zaštiti Sarajeva proširiti i na Već u proljeće 1995. godine postalo je iz- ton je nazvao Dolea i lično ga zamolio da
Goražde, Bihać, Žepu, Srebrenicu i Tu- vjesno da aktuelna politika prema BiH odgodi glasanje uoči sastanka u Londonu,
zlu. NATO-ov stav o Sarajevu u februaru ne funkcionira te da je pad Srebrenice ali je nakon Londonske deklaracije Dole
te godine umanjio je intenzitet pritiska objedinio i predstavio fokus internih i odbio to dalje prolongirati. Senat je 26.
na ovaj grad. inostranih pritisaka da se nešto učini u jula 1995, s 69 naprema 29 glasova, usvojio
Prema ovom Clintonovom planu, zrač- BiH. Doleovi napori da se ukine embar- Doleov prijedlog kojim se ukida embargo
ni udari bili bi korišteni za spas enklava, go povećali su vjerovatnoću slanja trupa u nakon povlačenja UNPROFOR-a ili dva-
a ne samo (kako je prethodno odlučeno) s BiH. Naime, Clinton je prethodno obećao naest sedmica nakon što Vlada RBiH za-
ciljem zaštite mirovnih snaga. Prema pi- da će poslati trupe uz dva uvjeta – povla- traži njihovo povlačenje. Gotovo polovina
sanju The New York Timesa, u Kongresu je čenje francuskih i britanskih mirotvoraca, demokrata u Senatu glasala je za Doleov
pozdravljena ova odluka, ali su i zakono- ili u slučaju postizanja mira da provedu prijedlog i poslala poruku demokratskoj
davci izrazili stav da je ovu mjeru trebalo mirovni sporazum. Evropske države koje administraciji da ne podržava njenu po-
poduzeti mnogo ranije. Članak podsjeća su imale trupe u BiH naznačile su da bi litiku prema BiH.
na to da senatori Dole i Biden podržava- povukle svoje snage iz BiH ako embargo Pritisak od Evropljana također je imao
ju ukidanje embarga, te da ovu Clintono- bude ukinut. Prema NATO-ovom planu odjek. Francuski predsjednik Jacques
vu mjeru smatraju zakašnjelom. Dole je 40-104, SAD bi snabdjele približno 25.000 Chirac je, za razliku od svog prethodni-
ovom prilikom istakao da će u narednim trupa u okviru NATO-ovih 60.000 trupa ka Françoisa Mitterranda, tražio snaž-
danima uputiti u proceduru legislativnu koje bi omogućile povlačenje savezničkih niju intervenciju i nije više bilo moguće
mjeru kojom bi se prisilila administraci- mirovnih snaga iz BiH. Stoga je postojala pravdati politiku statusa quo evropskim
ja da sama ukine embargo. On je istakao realna mogućnost da bi Doleova inicijativa protivljenjem odlučnijoj akciji. Unutar
da je vrijeme da administracija ozbiljno o ukidanju embarga dovela do slanja sna- administracije počelo je vladati mišljenje
shvati stavove Kongresa o ovom pitanju. ga SAD-a u BiH u predizbornoj godini. da je BiH postala sinonim za slabost ad-
Prema pisanju The New York Timesa, Desetog jula 1995. godine admini- ministracije, te se i Clintonov savjetnik
krajem septembra 1994. godine Clintono- stracija je priredila večeru s liderima Dick Morris počeo zalagati za intervenciju.
va administracija odustala je od traženja Kongresa na kojoj se trebalo razgovarati Sedamnaestog jula 1995. godine Clin-
obavezujuće rezolucije Vijeća sigurnosti o posljedicama ukidanja embarga. Sena- tonov savjetnik za nacionalnu sigurnost
kojom bi se Bosni i Hercegovini ukinuo tor Dole nije se odazvao pozivu. Tri sed- Anthony Lake predočio je svoju “Endga-
embargo. Administracija je, s jedne strane, mice nakon pada Srebrenice, Dole se u me strategiju”, koja je podrazumijevala
uzela u obzir stav Velike Britanije i Fran- potpunosti posvetio naporima za ukida- ponovnu američku diplomatsku inicija-
cuske, koje se protive ukidanju embarga, nje embarga, uključujući držanje govora tivu uz NATO-ove zračne udare i ukida-
i, s druge strane, stav BiH, koja uporno u Kongresu i mnogo medijskih nastupa. nje embarga. Dvadeset šestog jula Senat
zahtijeva ukidanje embarga. Predsjed- Protuargument administracije bio je da je izglasao ukidanje embarga, a Predstav-
nik Alija Izetbegović u ovom je periodu bi podrška Doleovim naporima značila nički dom to je učinio 1. augusta 1995.
predložio opciju da se usvoji rezolucija o nužno i slanje snaga SAD-a u Bosnu i godine. Glasanje je pokazalo da u Kon-
ukidanju embarga, čija bi provedba bila Hercegovinu. Dole je korigirao legislativ- gresu postoji dovoljna većina da poništi
odgođena za šest mjeseci. The New York ni prijedlog, tako da bi ukidanje embarga veto. U kontaktima s Evropljanima ad-
Times istakao je da je Clinton prethodno ministracija je ovo koristila kao pritisak i
obećao Kongresu u pismu da će uložiti ovaj put (za razliku od 1993. godine) pre-
napore da se embargo ukine. Odluku da dočila svoju strategiju i samo informirala
se ne traži hitno ukidanje embarga po- Evropljane o njoj.
držali su Warren Christopher i britanski U julu je također ukinut dual key me-
ministar vanjskih poslova Douglas Hurd. hanizam i jedan ključ je sa šefa civilne mi-
Pad Srebrenice i zločini koji su uslije- sije UN-a prebačen u ruke komandanta
dili odrazili su se na debate unutar same UNPROFOR-a. Četrnaestog augusta Ho-
administracije o tome kako pristupiti lbrooke je preuzeo vodstvo nad američ-
problemu u BiH. Albright, Holbrooke i kom diplomatskom inicijativom. Krajem
Gore imali su dodatan argument za obno- mjeseca, uslijed Markala 2, NATO je za-
vu debate o upotrebi NATO-ovih zračnih počeo zračnu operaciju “Deliberate For-
udara. U Londonu je 21. jula održan va- ce”, koja je trajala tri sedmice. Zbir ovih
žan sastanak saveznika na kojem je izdata događaja omogućit će okolnosti za poče-
tzv. Londonska deklaracija. Ovim se jasno tak mirovnih pregovora. Nakon uspješnog
dalo do znanja srpskoj strani da će usli- okončanja pregovora, Dole je zajedno s
jediti ozbiljni zračni udari ako zaštićena McCainom podržao Clintonovu odluku
zona Goražde bude ugrožena. Sarajevo i da pošalje trupe u BiH. U Senatu je Dole
Žepa nisu spomenuti u ovoj deklaraciji. omogućio izglasavanje podrške razmješta-
Clintonova administracija počela je nju. Godine 1997. Clinton je Dolea ime-
djelovati kad je BiH postala pitanje unu- novao predsjedavajućim Međunarodne
trašnje američke politike nakon što je Hamza Karčić komisije za nestale osobe. n

STAV 18/4/2019 39