Page 36 - STAV broj 215

POLITIKA

Istraživanje Hamze Karčića

AMERIČKI KONGRES

I RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Knjiga Američki kongres i rat u Bosni i Hercegovini doktorska je disertacija Hamze Karčića o ulozi
Kongresa SAD-a u kreiranju američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini od 1992. do
1996. godine odbranjena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2014. godine. Osnova istraživanja
jeste pitanje je li, na koji način i u kojoj mjeri Kongres Sjedinjenih Američkih Država utjecao na
oblikovanje američke politike prema Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.
Stav prenosi dijelove ove izvanredne, važne i temeljito napisane knjige

Priredio: Nedim HASIĆ u BiH? Od američkih zakonodavaca, u Bentley, boravila je od 7. do 13. aprila
posebnom su fokusu aktivnosti senatora 1990. godine u Jugoslaviji, Rumuniji i
Boba Dolea, Dennisa DeConcinija i Ge- Bugarskoj. Tokom boravka u Jugoslaviji
orgea Mitchella, te kongresmena Franka cilj je bio nadzirati prve slobodne izbo-
oji su kongresmeni i senatori bili McCloskeya, Leeja Hamiltona i Helen re u Sloveniji i informirati se o stanju na
najaktivniji u slučaju BiH? Kako Delich Bentley. Kosovu. Komisija je naglasila potrebu
su pojedinačni kongresmeni i se- Prije početka raspada Jugoslavije Kon- jugoslavenskog poštivanja Helsinškog
K natori artikulirali svoje stavove? gres je pokazao interesiranje za situaciju završnog akta.
Kako su te stavove nastojali protočiti u u Jugoslaviji i s tim ciljem uputio kon- Dvadeset četvrtog januara 1991. go-
konkretan utjecaj na američku vanjsku gresnu delegaciju u posjetu toj državi. I u dine Helsinška komisija izdala je saop-
politiku? Šta su bile motivacije da se ovom ranom periodu kongresnog intere- ćenje u kojem je objavila tekst telegrama
kongresmeni aktiviraju o pitanju koje siranja za jugoslavenski prostor posebno poslanog Borislavu Joviću. U poruci se
nije direktno vezano za njihovu izbor- se isticala Helsinška komisija. Delegacija kaže da je Komisija zabrinuta mogućno-
nu bazu? Kakva je bila evolucija odnosa Helsinške komisije, uključujući senato- šću upotrebe sile Jugoslavenske narodne
Kongresa i administracije (a posebno State ra DeConcinija te kongresmene Stenyja armije u Hrvatskoj, te da bi to predstav-
Departmenta) u vezi s (ne)intervencijom Hoyera, Jima Moodyja i Helen Delich ljalo kršenje Helsinškog završnog akta.

36 18/4/2019 STAV