Page 52 - STAV broj 369

DRUŠTVO

Piše: Sanadin VOLODER

edna od društvenih kriza koja nas
nagriza desetljećima jeste opadanje
kulture čitanja, kupovine knjiga,
Jposjećivanja promocija knjiga, a
što za posljedicu ima i smanjenje izda-
vačke djelatnosti u cjelini. Međutim,
veseli nas to da dio mladih prkosi ovom
negativnom trendu i svojom potrebom
da se izražavaju proizvode pozitivnu
energiju u našem društvu. Predstav-
ljamo primjer Semira Krnjića (rođen
1997) iz Novog Travnika. U četvrtom
razredu srednje škole Semir počinje s
pisanjem svog prvijenca, a do sada je
objavio četiri knjige: roman Želja, Još
te čekam, te krajem marta Ramazanski
dnevnik I i Ramazanski dnevnik II. Au-
tor je više od četiri stotine pjesama, bavi
se publicistikom i dobitnik je nekoliko
nagrada. Pojavljuje se i u koautorskim
zbirkama poezije i proze. Njegov je rad
odavno prepoznat na društvenim mre- Semir Krnjić ili kada oči bosanska hava pomiluje
žama i javnosti.

KNJIGA UČI, PRIMJER ODGAJA OPISIVAO SAM
Pitanje može li tiskana knjiga pre-
živjeti digitalizaciju i ubrzanje života u
kojem je sve manje vremena za čitanje
izazov je koji muči ljubitelje knjige.
“Izgubili smo naviku za čitanjem, RAMAZAN BEZ
iako su knjige uvijek tu blizu nas. One
stoje na polici i čekaju nas da nam ispri-
čaju svoju priču i upoznaju nas s nekim
novim svijetom. Meni je draže čitati
knjigu, držati je u rukama, nego čitati DŽAMIJE, ŠTO
je u PDF-u ili drugim programima. Ne
mogu je doživjeti na isti način. Dodir
papira, miris hartije, pogotovo stare knji-
ge, papir žuti, a u njoj priča ostaje ista.
Često kažem, kada bi insan mogao biti ME JE NAJVIŠE
poput stare kniige, da on fizički stari a
da njegova duša ostaje ona nevina, čista,
Svjedoci smo da tehnologija napreduje, BOLJELO
dobra dječija duša koja se sitnicama ra-
duje i svakoga voli... Davno je rečeno:
‘Što se zapiše, ostaje, što pamti, iščezne.’
ali jedan pad sistema i nepažnja dovedu
do gubitka svega napisanog. Hartija je “Svaki dan sam opisivao vrijeme, ljude, pojave, broj zaraženih,
najbolji čuvar. Znamo da knjiga uči, pri-
mjer odgaja. Dobar primjer ne može biti umrlih, mjere i zabrane i moje ramazanske priče. Opisivao sam
bez čitanja knjiga”, kaže Semir Krnjić ramazan bez džamije, što me je najviše boljelo. Na početku
na početku razgovora za Stav.
Poezija je jedna od velikih Semirovih pandemije nisam radio jer su bili zatvoreni ugostiteljski objekti,
ljubavi. Nekada je pisanje i recitiranje
poezije bila cijenjena vještina, a danas a želio sam naći zanimaciju neku, obavezu kojom ću svaki dan
je percepcija mladih prema poeziji i oni- učiniti posebnim”, kaže za Stav Semir Krnjić, kojem su nedavno
ma koji pišu ili čitaju poeziju ili izraz
ravnodušnosti ili čak podaništavanja. iz štampe izašla dva Ramazanska dnevnika.

52 1/4/2022 STAV