Page 66 - STAV broj 302

DRUŠTVO

strane je bosanska, koju u prvom redu
oblikuju roditelji i rodbina, ali i kultur-
ne ili vjerske organizacije s nacionalnim
predznakom. S druge strane je kultura
zemlje u kojoj odrastaju, a koju u prvom
redu spoznaju kroz vrtić i školu, prija-
telje, vannastavne aktivnosti i medije”,
objašnjava Amina Salkić.
Djeca porijeklom iz Bosne i Herce-
govine, ističe Amina, mogu biti izložena
kontradiktornim zahtjevima ovih dvaju
različitih kulturnih sistema. Ona mora-
ju pomiriti dvije kulture, a oni to čine
razrađujući vlastite norme i vrijednosti,
te na taj način pronalaze put do vlastitog
identiteta. “Sastavni dio njihovog identi-
teta jeste dvojezičnost, koju smatram bo-
gatstvom. I upravo ta dvojezičnost im je
zajednička poveznica s hiljadama drugih
od Australije do Amerike. Roditelji koji
istraju u prenošenju još jednog jezika na
dijete to dijete time obogaćuju. Smatram
bitnim da se očuvanje identiteta ne rea-
lizira na način da stvaramo neke paralel-
ne društvene grupe koje nemaju dodira Aida Bahić Maida Vugdalić
sa širom društvenom zajednicom u ko-
joj žive. Mi djecu moramo usmjeravati Na način na koji je Bosna i Hercego- nakon toga slijedio je i magisterij u oblasti
da budu uspješni pojedinci u državama vina danas ustrojena, uvjerena je Salkić, pismenog i usmenog prevođenja. Ovo, dois-
u kojima žive i odrastaju, a ne da svoju državne strukture jedva da ikako mogu ta, dokazuje da je Australija zemlja velikih
unutrašnju podvojenost prenosimo na biti od koristi procesu nastave unutar nje mogućnosti, blagonaklona prema drugači-
njih”, kaže Amina Salkić. same, a kamoli ljudima u dijaspori. jem i različitostima. Svoje zvanje profesora
Govoreći iz perspektive Bosanske do- Treći naš sagovornik na temu oču- povezala sam i sa zvanjem profesionalnog
punske škole u gradu Mannheimu, Amina vanja bosanskog jezika u dijaspori jeste tumača, pa mi se život, u pravom smislu,
kaže da interes itekako postoji, ali da je Maida Vugdalić, predsjednica školskog odvija neprestano na dva jezika, između
kod većine roditelja nedovoljno jak da bi odbora u Bosanskoj etničkoj školi u Sid- dvije kulture kojima pokušavam biti most.
se obavezali da jednom sedmično dovode neyu. Došavši u Australiju iz Sarajeva s Sretna sam da mogu raditi s našim ljudi-
dijete na redovnu nastavu. “S obzirom na roditeljima i bratom 1995. godine, već je ma i pomagati im da se uklope što bolje
to da se u našem slučaju nastava izvodi imala razvijenu sklonost prema našem u vitalne sfere života u Australiji. Tu je i
vikendom, motivacija za dodatnom oba- jeziku i književnosti. Prethodno je ima- moj autorski rad, uz prevođenje poezije i
veznom nastavom i kod djece opada, što la iskustvo rada u biblioteci, nakon zav- proze, kao i angažman na radioprogrami-
je razumljivo. U samom gradu Mannhei- ršene Prve gimnazije i za vrijeme studija ma koji se emitiraju na bosanskom jeziku.
mu prošle godine bilo je 2.405 stanovnika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Ipak, kruna svih ovih aktivnosti jeste uloga
porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a na odsjeku Historija južnoslavenskih jezika predavača i predsjednika Školskog odbora
nastavu Bosanske dopunske škole bilo i književnosti. Dolaskom u Sidney pos- u Bosanskoj etničkoj jezičkoj školi u Sid-
je prijavljeno tek 15 đaka, od toga, samo vetila se usavršavanju engleskog jezika . neyu. Moj prvi susret s ovom školom bio
sedmero s mjestom boravka u Mannhei- “To mi je pomoglo da nastavim raditi je još 1998. godine, kada sam radila kao
mu. Ostala djeca dolaze iz okolnih mjes- ono što i najviše volim, pronašavši svoj put nastavnik”, kaže Maida Vugdalić.
ta koja gravitiraju ka Mannheimu”, nag- na studijama uglednog Sidnejskog univer- Bosanska etnička jezička škola u Sid-
lašava Amina Salkić. ziteta Macquarie, na odsjeku slavistika, a neyu, napominje Maida, osnovana je 1994.
godine, zahvaljujući grupi patriota koji-
ma je cilj bio očuvanje bosanskog jezika i
širenje znanja o kulturi i tradiciji Bosne i
“Jezik je pola našeg identiteta i zapravo većina naše djece Hercegovine. Vugdalić tvrdi da ova škola
koja su rođena u Australiji ima istančan sluh za bosanski i u uživa visoki ugled na nivou cijele Austra-
lije, njegujući veze s domovinom. “Razlog
velikoj mjeri ga razumiju. Lijepo je saznanje da znatan broj za to jeste, vjerovatno, njena stabilnost,
bivših polaznika danas spremno dovodi svoje mališane u samostalnost i imidž otvorene organiza-
cije za okupljanje mladih, kao i njihovih
naše razrede. Ti roditelji često znaju reći da im se pohađanje roditelja. Naša škola je ravnopravna čla-
Bosanske škole uveliko isplatilo i da su upravo zahvaljujući nica Federacije jezičkih škola zajednica
na području Novog Južnog Velsa”, dodaje
tome naučili pisati i čitati bosanski jezik. Potrebno je samo da Maida Vugdalić, podsjećajući na izreku
se ne izgubi taj osjećaj pripadnosti uslijed brzog ritma života Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš.
“Ono što je još snažnije jeste činje-
na Zapadu i nagomilanih obaveza”, kaže Maida Vugdalić. nica da jezik jeste pola našeg identiteta i

66 17/12/2020 STAV