Page 65 - STAV broj 302

su prostorije jedne njemačke škole. Jako
smo zahvalni Nijemcima na takvoj podrš-
ci. Tema nastave se pretežno fokusira na
aktuelne teme (vokabular), razgovor kroz
igru, kao i poduzimanje različitih aktiv-
nosti s djecom i njihovim roditeljima. Tu
je i obilježavanje različitih praznika, pa
tako i obilježavanje 25. novembra, a uvijek
s ciljem kvalitetnog razgovora na našem
jeziku. Mnoga djece jako slabo komuni-
ciraju na bosanskom jeziku”, govori Aida
Bahić, koja je najzaslužnija za osnivanje
bosanske škole u Ettlingenu.
Bahić smatra da je u dijaspori oču-
vanje bosanskog jezika vrlo važno jer
predstavlja veliko kulturno bogatstvo.
“Mnogo odraslih osoba izbjegava da priča
bosanskim jezikom, što je veoma tuž-
no. Mi smo jučer došli u ‘strane’ države
a već sad ne znamo svoj maternji jezik,
naravno da ga onda i ne možemo preni-
jeti dalje na mlađe generacije. Mislim da
se identitet naše djece razvija drugači-
je, djeca su se rodila u jednom drugom
okruženju, odrastaju i žive u dvije raz-
ličite kulture. Naš zadatak, kao roditel-
ja, jeste da im predstavimo lijep balans
između ta dva svijeta, da im ukažemo na
bogatstva koja sadrže te kulture. A dijete
koje priča bosanski jezik rado će i ići na
odmor u Bosnu i Hercegovinu i rado se
interesirati za događaje vezane za nju”,
uvjerena je Aida Bahić.
Sa žaljenjem konstatira da slabi zain-
teresiranost roditelja i učenika za bos-
anske škole. “Iza svakog djeteta koje po-
hađa nastavu na maternjem jeziku stoje
ambiciozni roditelji. Pomoglo bi nam da
imamo neki koncept koji uključuje djecu
od malih nogu. Vrlo je bitno ko vodi neki
program, koliko je kompetentna ta oso-
ba. Djeca su jako zainteresirana, npr., za
folklor, jer kroz njega se skupljaju i doži-
vljavaju divna druženja. Bilo bi lijepo da
Bosna i Hercegovina priznaje i podržava
nastavu bosanskog jezika kao što to čine
i ostale zemlje. Ima dosta studenata na
filološkim fakultetima koji bi se obrado-
vali ovakvom istraživanju, tj. kako djeca obzirom na to da je prije toga već po vlas- Koordiniram njen rad, nastojim osigu-
uče bosanski (maternji) jezik u stranim titoj inicijativi obavila praksu u britans- rati sva potrebna sredstva za nesmetan
državama. Bilo bi lijepo da se konzulati kom Domu lordova, te da je bila izuzetno rad škole, a povremeno pomognem i oko
uključe malo više u to”, sugerira Bahić, zainteresirana za njemački pravni sistem, organiziranja vannastavnih aktivnosti za
koja sve što radi radi iz ljubavi prema dje- Amina je iskoristila tu priliku, prijavila djecu i omladinu, poput izvođenja po-
ci i očuvanju bosanskog jezika. se i ubrzo otputovala u Berlin. zorišnih predstava, filmskih projekcija,
Naša sagovornica Amina Salkić zav- “Nakon toga sam, uz pomoć stipendi- organiziranja umjetničkih radionica, iz-
ršila je Pravni fakultet u Sarajevu, gdje je Fondacije ‚Konrad Adenauer’, završila leta i nastupa, poput onog 11. jula ispred
je stekla i prva radna iskustva, prvo kao magistarski studij (LL.M.) iz njemačkog dvorca u Mannheimu u znak sjećanja na
prevodilac bosanskog, odnosno njemač- prava na Univerzitetu u Heidelbergu, gdje žrtve srebreničkog genocida.
kog jezika, a potom i kao demonstrator za sam zasnovala i porodicu. Naše odjeljenje iz Mannheima već je
obligaciono pravo na Pravnom fakultetu. Pošto sam povrh svega toga majka godinama jedno od najaktivnijih bosans-
Na zadnjoj godini njenog studija Bun- tri djevojčice, dodatno se već nekoliko kih dopunskih škola i zahvaljujući našoj
destag, Donji dom Parlamenta Njemačke, godina angažiram za Bosansku dopuns- stranici na Facebooku za nas se zna i van
prvi put u Bosni i Hercegovini raspisao je ku školu u Mannheimu, i to trenutno granica naše pokrajine, pa čak i Njemačke.
konkurs za naše državljane da se prijave kao predsjedavajuća Upravnog odbora Naša djeca u dijaspori odrastaju pod ut-
za višemjesečnu parlamentarnu praksu. S Udruženja za podsticaj pomenute škole. jecajem najmanje dvije kulture. S jedne

STAV 17/12/2020 65