Page 67 - STAV broj 302

“Mnogi naši ljudi uspjeli cjelokupne nastave maternjeg jezika u
su u Švedskoj, imaju dobra komuni u kojoj živim. Taj izazov sam
bez dvoumljenja prihvatila. Organizira-
radna mjesta, žele da su la sam nastavu maternjeg jezika za sve
im i djeca aktivna i izvan strance u mojoj komuni. Taj posao zah-
tijevao je veliku odgovornost. To sam ra-
škole, pa je vremena za dila do 2014. godine, to jest do penzije. U
godinama mog aktivnog profesionalnog
nastavu maternjeg jezika u života aktivno sam radila u našim bosans-
udruženjima sve manje. Oni kohercegovačkim organizacijama, prije
svega u Savezu bh. udruženja (BHRF),
najodgovorniji i najuporniji Bosanskohercegovačko-švedskom savezu
ipak uspijevaju animirati žena (BHSSZ), Merhametu i drugim. Do-
punsku školu u udruženjima organizirala
veliki broj roditelja. Švedska sam u početku s drugim aktivistima Sa-
također omogućava djeci veza. U početku nas je bilo mnogo, ali je
godinama opadao broj aktivista, a i učeni-
nastavu maternjeg jezika ka. Zadnjih godina organiziramo taj rad
u redovnoj školi, pa je i to kroz sve aktivnosti u našim udruženjima.
Bitna je komunikacija na maternjem jezi-
razlog da roditelji često to ku”, potcrtava Sadeta Murić, poručujući
cijene kao dovoljnim”, ističe da vladanje maternjim jezikom (bosans-
kim) ne samo da čuva identitet već je to
Sadeta Murić. identitet (uz ime i uz državu).
Sadeta Murić “Zato je to najvažniji zadatak svih nas
neovisno čime se bavimo i gdje se nalazi-
zapravo većina naše djece koja su rođena Hercegovini. Jasminka je rodom iz Koža- mo. Ako taj zadatak ne uradimo kako treba,
u Australiji ima istančan sluh za bosans- ruše, a živjela je u Prijedoru i cijeli svoj ništa nismo postigli. Ja to vidim kao misiju
ki i u velikoj mjeri ga razumiju. Lijepo je život radila u prosvjeti. svih nas izvan domovine i tu misiju mora-
saznanje da znatan broj bivših polaznika “Nakon što sam 1993. godine sa svojom mo ispuniti. Očigledan primjer jesu neke
danas spremno dovodi svoje mališane u porodicom došla u Stockholm kao izbjeg- generacije koje su u Švedsku stigle 60-tih i
naše razrede. Ti roditelji često znaju reći lica, odmah sam se uključila u dopunsku 70-tih godina, koje su se teško izražavale na
da im se pohađanje Bosanske škole uveliko školu bosanskog jezika i radila volonterski bosanskom jeziku, a sada, poslije aktivnih
isplatilo i da su upravo zahvaljujući tome do 1996. godine. kontakata s nama i našom djecom, govore
naučili pisati i čitati bosanski jezik. Pot- Od 1996. godine sam zaposlena u Centru gotovo bez problema. Jednostavno rečeno,
rebno je samo da se ne izgubi taj osjećaj za jezike, iz kojeg putujem od škole do škole i mi moramo barem jedan dio dana živjeti
pripadnosti uslijed brzog ritma života na učim djecu bosanski jezik. Ovdje u Švedskoj na bosanskom jeziku: slušati ga, govoriti
Zapadu i nagomilanih obaveza. Zato se djeca imaju pravo učiti maternji jezik ako to ga, pisati ga”, ističe Sadeta Murić.
nastavnički kadar trudi da boravak djece u zatraže njihovi roditelji. Pošto je to na dob- Mnogi naši ljudi, kaže Sadeta, uspjeli
našoj školi bude što prijatniji i opušteniji rovoljnoj osnovi, nastava se održava prije ili su u Švedskoj, imaju dobra radna mjesta,
za njih. Dakle, zainteresiranost počinje od poslije redovne nastave. U svakoj školi koju žele da su im i djeca aktivna i izvan škole,
roditelja, staratelja i ostalih članova po- ja posjećujem imam manje grupe učenika. pa je vremena za nastavu maternjeg jezika u
rodice da pruže djeci mogućnost da uče Ponekad dolazim u školu samo zbog jednog udruženjima sve manje. “Oni najodgovor-
i ispravno nauče njihov maternji jezik”, djeteta. To je razlog zbog kojeg se čovjek po- niji i najuporniji ipak uspijevaju animirati
naglašava Maida Vugdalić. sebno zbliži s tom dječicom. Sada sam član veliki broj roditelja. Švedska također omo-
Osvrnula se i na značaj razmjene infor- bosanskohercegovačkog Udruženja ‘Neret- gućava djeci nastavu maternjeg jezika u
macija o Bosni i Hercegovini, posebno ma- va’, koje svojom humanitarnom, kulturnom redovnoj školi, pa je i to razlog da roditelji
terijala za izvođenje nastave na bosanskom i informativnom djelatnošću gradi mostove često to cijene kao dovoljnim. Ko ovo voli
jeziku u Australiji. “Nastavni materijal je između domovine i švedskog društva”, go- uvijek će naći načina da animira i djecu i
izuzetno dragocjen, kako za učenike, tako vori Jasminka Jakupović. odrasle”, kaže Murić i napominje da do
i za predavača. Interesiranja mladih danas Naša sagovornica Sadeta Murić dobit- sada nije vidjela stvarni interes Bosne i
imaju širok spektar i vi im kao stručno lice nica je nagrade “Učitelj godine” Instituta Hercegovine da im pomogne u očuvanju
morate konstantno nuditi nešto novo, za- za jezik u Švedskoj 2015. godine. Završila je bosanskog jezika i identiteta. “Mi se sami
nimljivo i kvalitetno da biste ih zaokupili Učiteljsku školu u Prijedoru, a Pedagošku snalazimo i kontaktiramo institucije koje
i bolje povezali sa zemljom njihovog pori- akademiju u Hrvatskoj. Radila je 25 godina u smatramo dobrim saradnicima. Drugi je
jekla. Istina je da, ulažući u njih, Bosna i svojoj struci u Prijedoru. U Švedsku je došla razlog neka vrsta solidarnosti s onima u
Hercegovina ulaže u razvoj, budućnost i u decembru 1992. godine iz dobro poznatih domovini. Gotovo svakodnevno gledamo
ljubav”, zaključila je Vugdalić. razloga. Iskustvo i znanje koje je donijela i slušamo o teškoj ekonomskoj situaciji,
Naš četvrti sagovornik i prvi iz Švedske iz domovine u Švedsku bili su joj od velike pa kako bismo onda mi nešto zahtijeva-
jeste Jasminka Jakupović. Njena učenica koristi. Vrlo brzo naučila je švedski jezik te li?! Bilo bi nam vrlo značajno da možemo
Naida Omić pobjednik je velikog natječaja ga šest godina predavala strancima u ovoj dobiti stručnjake za jezik i motivaciju na
koji je magazin Stav organizirao povodom zemlji, u gimnaziji na odjelu za odrasle. ovaj rad. Udžbenici i radni materijal na
25. novembra u saradnji s bosanskim do- “Poslije su mi ponudili novi posao, a to jednostavnom bosanskom jeziku također
punskim školama iz dijaspore, u kojem su je podrazumijevalo djelimično nastavu ma- bi nam dobrodošli”, poručila je Sadeta
naša djeca slala radove na temu o Bosni i ternjeg jezika, a djelimično organiziranje Murić. n

STAV 17/12/2020 67