Page 75 - STAV broj 187

Izučavanje bogatog naslijeđa i kulture BiH što podrazumijeva romski i ladino. Pred-
meti bi trebali biti izborni.
SPAŠAVANJE
“Uspijemo li u tome, bar za jednu ni-
JEZIKA jansu ćemo umanjiti taj utisak općeg druš-
BOSANSKIH tvenog licemjerja koje se ogleda u stalnom
SEFARDA zaklinjanju u tradiciju multikulturalno-
sti, dok u praksi imamo na djelu brutal-
Sarajevski Filozofski fakultet, kako je najavio dekan nu provincijalnu diskriminaciju svega što
ove institucije Muhamed Dželilović, odlučio je pokrenuti je van domašaja famoznih konstitutivnih
izučavanje jezika koje do sada nisu imali u svom programu. naroda i njihovih uglavnom politički mar-
Riječ je o romskom i jeziku bosanskohercegovačkih Jevreja, kiranih kultura i jezičko-kulturnih pro-
judeošpanskom, kojeg u ovom trenutku na prostorima stora”, kazao je Dželilović, dodavši kako
bivše SFRJ govori svega tridesetak ljudi. Stav piše o tome kultura bosanskohercegovačkih Jevreja
zašto je važan ovaj jezik, kako je dospio i kako se očuvao podrazumijeva i onaj dio tradicije koji
u BiH, ali i podsjeća na važnost djela doktora Muhameda nije ostvaren na tom jedinstvenom judeo-
Nezirovića, eksperta svjetskog glasa iz ove oblasti španskom jeziku, nego i na hebrejskom.

Jevreji nestajali u holokaustu, tako je i obistini najava dekana sarajevskog Filo- “Nadam se da ćemo i izučavanje tog
judeo-español nestao iz Bosne. Poslije zofskog fakulteta Muhameda Dželilovića, jezika pokrenuti u okviru našeg nauč-
Drugog svjetskog rata ostalo je malo Je- koji je u augustu ove godine, u razgovo- nog centra. Uostalom, bez toga ni naš, po
vreja koji su govorili španski, a koristili ru za agenciju Fena, najavio kako bi već mom dubokom uvjerenju, najbolji odsjek
su ga samo u međusobnoj komunikaciji. od ove jeseni na Filozofskom fakultetu za orijentalistiku u ovom dijelu Evrope
moglo početi izučavanje jezika i kulture nije potpun bez tog segmenta. Znam da
Broj onih koji govore ovaj stari je- bosanskohercegovačkih Roma i Jevreja, su neki naši najveći orijentalisti deceni-
zik mogao bi se promijeniti ukoliko se jama pokušavali utemeljiti jedan takav
studij, ali, nažalost, nisu nailazili na do-
voljno razumijevanja. Iskreno se nadam
da ćemo mi biti bolje sreće barem u počet-
nom koraku, jasno, uz sve napore s naše
strane”, zaključio je Dželilović.

DJELO MUHAMEDA NEZIROVIĆA

Ova bi vijest, da je kojim slučajem
živ, iznimno obradovala Muhameda Ne-
zirovića. Nažalost, profesor emeritus na
Odsjeku za romanistiku Filozofskog fa-
kulteta preminuo je prije deset godina.
Bio je autor nekoliko važnih knjiga, a
posebno se zanimao za jevrejsko-španski
jezik bosanskih Sefarda, njihovu usme-
nu i pisanu književnost, te pojave vezane
za boravak i život hispanofone zajednice
u Bosni i općenito sefardskih zajednica
na Balkanskom poluotoku. Nezirović je
bio ambasador BiH u Španiji, gostovao
na tamošnjim fakultetima, a ukazom
španskog kralja Juana Carlosa dodijeljen
mu je najviši španski orden – “Isabel la
Catolica”. Ono što velikog naučnika ne
bi zasigurno obradovalo jeste to što se
najavljeni predmet naziva ladino. Profe-
sor Nezirović jezik naših Sefarda uvijek
je nazivao jevrejsko-španskim.

Jedno od najvažnijih Nezirovićevih
djela Jevrejsko-španjolska književnost u
Bosni i Hercegovini objavljeno je 1992.
godine, u jeku agresije na BiH. Dok je
pisao knjigu povodom 500 godina pro-
tjerivanja Jevreja iz Španije i Portugala,
nije ni sanjao da će i on sa svojom poro-
dicom uskoro biti protjeran s okupirane
sarajevske Grbavice.

U toj knjizi Nezirović do u tančine
opisuje i pojašnjava kako su Jevreji do-
spjeli u Bosnu i Hercegovinu i kako su
sa sobom s Pirinejskog poluotoka, nakon

STAV 4/10/2018 75