Page 76 - STAV broj 187
P. 76
KULTURA
dugog putovanja, donijeli jezik koji su, ka- Muhamed Nezirović Amira Sadiković
ko-tako, očuvali sve do danas. “Obično se
misli da se prva skupina Židova naselila u stalni rast židovskog pučanstva. Sefara- ladino, što je dovelo do terminoloških
Sarajevu godine 1565. i ta se godina uzima da je 1878. bilo tri tisuće, 1895. 5.729, a neslaganja ili kontroverzi. “Sefardi su
kao datum njihovog stalnog naseljenja u 1910. godine 8.219. Ovako naglom po- nazvali govorni jezik u njihovom lokal-
Bosnu i Hercegovinu. (...) Rumelijski be- rastu sefardskog stanovništva doprino- nom području različitim imenima: ladi-
glerbeg Sijavuš-paša [je] godine 1581. ili sio je svakako i veoma visok natalitet. U no, djudezmo, djudio, djidio, španski,
989. godine po Hidžri sagradio u Saraje- travnju 1941. godine u granicama Bosne espanyolit, žargon i yahudice hakitia. U
vu jednu nastambu koja će odmah poni- i Hercegovine živjelo je ukupno četrna- posljednje se vrijeme susreće uz oznaku
jeti ime Sijavuš-pašina daira, u narodu će, est tisuća Židova, a od toga samo u Sara- jevrejsko-španski...”
pak, ona ostati poznata pod imenom Veli- jevu oko deset hiljada. Ogromnu većinu
ka avlija, dok će je sarajevski Sefardi zvati njih sačinjavali su sefardski Jevreji, dok Ovaj jezik polahko izumire, broj lju-
jednostavno il Kortižo, što je prijevod ovog su Aškenazi predstavljali manjinu od di koji ga govore sve je manji. Međutim,
turcizma, ili pak Hanizitju, što bi značilo nekih dvije tisuće duša”, piše u knjizi, u kako ne bi postao mrtav, na Filozofskom
‘mali han’”, stoji u Nezirovićevoj knjizi. kojoj stoje i sljedeći podaci: “Ova zajed- fakultetu odlučili su se za njegovo izuča-
nica je za vrijeme Drugog svjetskog rata vanje. Jer, kako je to ustvrdio profesor Ne-
On dalje piše kako se broj Sefarda izuzetno propatila i izašla je iz njega sko- zirović, to je jezik na kojem su napisane
rastom Sarajeva stalno uvećavao, i to ne ro potpuno uništena. Stoljećima stvarana “romance, priče, poslovice, poezija, djela
samo prirodnim priraštajem nego i pri- dobra, kako materijalna, tako i duhovna, autora, koji svjedoče o sefardskoj zajed-
došlicama sa strane. “Neki su došli iz su- hramovi, knjige, sve je zauvijek nestalo. nici, koja je bila najvažnija nakon onih
sjednih dalmatinskih gradova privučeni Devet tisuća sarajevskih Jevreja odvede- iz Soluna i Istanbula”.
mogućnošću zarade, a većina vjerskom no je u logore širom Evrope. Samo njih
slobodom, drugi su dolazili sa musliman- 1.237 uspjelo je da se vrati. U unutraš- “Romi i Jevreji su ‘organski’ element
skim stanovništvom koje je napuštalo njosti Bosne i Hercegovine stanje je bilo raznolikosti i bogatstva BiH. I jedni i drugi
krajeve koje su Turci zbog ratnih prilika slično, ako ne i teže. Od 3.983 Židova, imaju bogatu tradiciju na svojim jezicima.
napuštali. Poznato je također da je poslije samo njih 546 preživjelo je užasnu moru Radi se o kulturi i tradiciji koja je ovdje
pada Budima, 2. rujna 1686, i njegovog Drugog svjetskog rata.” prisutna vjekovima. Judeošpanski (ladino)
napuštanja od strane Turaka, u Sarajevo je jezik koji je do Drugog svjetskog rata bio
stigla jedna grupa Jevreja iz toga grada – PRIBLIŽAVANJE KULTURE prisutan i izvan sefardske zajednice, a da-
sigurno Sefarda – i tu se stalno nastanila. nas je na listi ugroženih jezika. O znača-
Sličan slučaj se desio mnogo kasnije, kada “Jevrejsko-španjolski, koji neki znan- ju Laure Papo za jevrejsku i bh. književ-
je, na primjer, u Bosnu došla beogradska stvenici nazivaju i sefardijski u posljed- nost je bitno govoriti i više nego što je to
sefardska obitelj Mevorah. Izrael Mevo- nje vrijeme, jezik je te grane jevrejskog trenutno slučaj – uz sve pohvale projektu
rah, glava te porodice, bio je turski vojni plemena koji je zbog raznih tragičnih digitalizacije njenih rukopisa, potrebni
liferant te se zajedno sa muslimanskim okolnosti bio prisiljen napustiti Pirine- su nam i prevodi i šire izučavanje njenog
izgnanicima iz Srbije, u doba napuštanja je; prvi iz Španjolske 1492., a potom iz
srbijanskih varoši 1867. godine od strane Portugala 1497. Te emigracije traju do
muslimanskog stanovništva za vladavine 17. stoljeća. Nesretne izbjeglice naselile
kneza Mihaila Obrenovića, doselio iz Be- su se u sjevernoj Africi (Maroko) i dijelo-
ograda u Bosnu. Turske su mu vlasti, kao vima zapadne Evrope (Francuska, Italija,
i svim ostalim izbjeglicama – muhadže- Nizozemska, Velika Britanija), ali većina
rima – dale besplatno zemlju i kuću u njih pronašla je utočište u jugoistočnoj
Bosanskoj Kostajnici, gdje se jedan broj Evropi, a poglavito u područjima koja
izbjeglica sklonio.” su tada pripadala Osmanskom Carstvu”,
piše profesor Nezirović.
Sefardi su u Bosnu i Hercegovinu
dolazili iz Srbije, Makedonije, Bugarske Kada je jezik Sefarda protjeranih s Pi-
i Turske, i tu se stalno nastanjivali. “Ne rineja u pitanju, doktor Nezirović ustvrdio
treba također zaboraviti da je ova narod- je da u svijetu postoji nekoliko jezičnih
na zajednica bila jako pokretna, pa su se imena koja su raseljene osobe iz Španije
Jevreji iz Sarajeva tijekom stoljeća nase- i Portugala uzele u svoje nove domovine,
lili skoro po svima gradovima Bosne i gdje su ih kasnije obogatili lokalnim lek-
Hercegovine, a neki su otišli i izvan nje- sičkim elementima. Naučni naziv za ovaj
nih granica. Tako se već 1749. godine u jezik je judeo-español ili jevrejsko-špan-
Splitu sreće židovska obitelj Serraglio, ski. Za ovaj jezik često se koristi naziv
što svakako govori da se ona u ovaj grad
doselila iz Sarajeva, čije je talijanizirano
ime i dalje nosila”, piše Nezirović, objav-
ljujući i statističke podatke.
“Prvi zvanični popis stanovništva iz
turskog vremena, iz 1851/1852. godine,
pokazao je da su tada u Sarajevu živjela
1.074 Jevrejina muškarca, a u cijeloj Bosni
i Hercegovini, u tadašnjim njenim gra-
nicama, ukupno 2.170. Uskoro je došlo i
novo vrijeme započeto Berlinskim kon-
gresom, ali i austrijski popisi pokazuju
76 4/10/2018 STAV
