Page 73 - STAV broj 429

književne kritike, posebna vrijednost proze Ističe da je imala namjeru da pokuša „iznijeti veličinu krajiške
Fatime Nuhanović ogleda se i u bogatstvu
leksike kojom je satkana. Doprinos je to žene, koja sve šutke i stoički podnosi, povinujući se ‘nepisanim’
čuvanju i obogaćivanju bosanskog jezika, pravilima i podrazumijevanjima, da na neki način oživi vrijeme
u vrijeme kada, pored svih svojih dobrih
strana, globalizacija i njeni mnogi kultu- za koje mnogi misle da nije postojalo“. U želji da približi i pred
rološki trendovi postaju sve veća prijetnja čitaoce iznese „teške sudbine, stradanja i gubitke voljenih“,
etničkoj i jezičko-dijalekatskoj raznolikosti.
Fatima Nuhanović je uspjela „ovjekovječiti jedno vrijeme, jedan
SUDBINA ŽENE KRAJIŠKINJE KAO život i njegov put i sudbinu koja je predodređena davno prije
VEZIVNO TKIVO AUTORICINE PROZE nas“. Na taj način, i u formi knjige uspjela je ostaviti spomen na
Knjiga „Oko iz cipele“ donosi deset
kratkih priča, čiju recenziju potpisuju dvije sve te „velike žene, krhkih duša, ali ogromnih srca“.
profesorice, Bisenija Mušedinović i Hali-
da Brkić. U opširnoj recenziji profesorica
bosanskog jezika i književnosti Bisenija Osvrćući se na stilske odlike priča i muke upaljeno i izborano lice, dijete, žena.
Mušedinović između ostalog je zapisala: novela iz navedene zbirke, Mušedinović Vjerno, istinito, iskreno, doslovno da onaj
„Proza ‘Oko iz cipele’ nosi specifičan stil- je istakla: „Rečenice su jezgrovite. Upo- ko čita, i da je kamen, raspukao bi se na
ski pristup u kojem autorica iz perspekti- treba monologa i dijaloga sintaksički je paramparčad. Ovo je želja i namjera da se
ve danas, onog što sama jeste, podsjeća na takva da preslikava dijalekatske osobine naše stare kuće šeperuše ne zaborave, ni
sudbinu žene jučer, kako bi u perspektivi sjeverozapadne BiH. To ovom tekstu daje jezik koji su koristili naši stari, ni adeti,
budućeg njeno mjesto u porodici, druš- život. Likovi svojim rečenicama boje svoje ni evlad, ni sva golgota njihova, jer smo
tvu, civilizaciji bilo ono koje svaka od nas misli, emocije, postupke, a pred čitateljem othranjeni tu i dugujemo čuvanje svega
zaslužuje. Kompozicijski, djelo čini deset se otvaraju pitanja: ‘Šta dalje? Kakva je što nas je usmjeravalo da budemo pošte-
priča. Svaka od njih je zasebna cjelina. Me- sudbina ovih ljudi? Gdje su sada?’“ ni, vrijedni, čestiti, dobri radnici, da cije-
đutim, čitatelj u njima pronalazi zajednič- I u drugoj recenziji vidljiva je impresija nimo svaku koru kruha i polje pšenice i
ku nit. Sudbina žene Krajiškinje vezivno koju je zbirka ostavila na recenzentkinju motiku koja je kopala od jutra do akšama.
je tkivo ove proze. Sintagma ‘žena Krajiš- Halidu Brkić. Naglašavajući teške usude Težački život kad nisu imali mnogo, ali su
kinja’ odnosi se na svaku od nas rođenu i i životne drame s kojima su se decenijama bili obzirniji i bolji jedni prema drugima
odgojenu na prostoru koji je još nepoznati susretale krajiške žene, te ožiljcima koji više nego danas. Kad nije bilo fakultetskih
pjesnik opisao riječima: ‘Ovak’a je krvava su posljedično ostajali na njima, Brkić je diploma, ali je život izdavao disertacije i
Krajina, s krvi ručak, a s krvi večera, Svak’ zapisala: „Deset priča, deset kuća, poro- školovao... Impresije su duboke, bolne,
krvave žvače zalogaje, nikad bijela danka dica, deset usuda, deset rana, ispisanih i teške, surove. Na njih nas niko ne može
za odmorka.’ Žene opisane u ovoj knjizi u izlivenih na stranice knjige, a neke su bile spremiti, ni edukacije za to ne postoje.
određenim trenucima podsjetit će na glav- duboko zakopane i nisu se mogle izgovo- Autorica psihološki, analitički, znalački i
ni lik u djelu ‘Majka’ Zije Dizdarevića, ali riti jer su lične i ponovo na svaki spomen mudro opisuje situacije i kao virtuoz pre-
samo donekle, jer iako su njihovi životi tra- vraćaju istu bol, već stotinu puta proživ- ludira iz krajnosti u krajnost, da prosto
dicijski slični, ove junakinje prelaze granice ljenu. Najosjetljivija i najranjivija bića, ne povjeruješ šta sve u prsa svoja strpati
‘kutije-sobe’. Zašto? Morale su... Uz likove djeca i majke šta su sve podnijele, šta ih možeš, šta stane a da ne puknu. Ovo dje-
žena u prozama simbiozno se prate sudbine je to obilježilo i kako ustaju ponovo i kako lo koje se ostavlja nama u amanet. Neko
djece. Ona su ta koja određuju i sudbine traže način da nastave život. Vještim jezi- ga je ispričao da bude i opomena i sjeća-
ženskih likova. Upravo su odnosi unutar kom koji razumijemo samo mi rođeni pod nje na aureol.“
porodica u ovim pričama otvorili čvrsto istim suncem, mi koji smo jeli za sofrom iz Priliku da kao jedan od promotora iska-
zatvorena vrata krajiških domova. Mnoge jedne ćase, mi koji smo deverali slične si- že vlastiti stav o zbirci Fatime Nuhanović
od ovih porodica i danas nose svoje tajne.“ tuacije prikazuje se selo, čovjek, od vjetra i imao je i pjesnik Dževad Ponjević, koji je
na jednoj od promocija kazao: „Zbirka pri-
O AUTORICI ča ‘Oko iz cipele’ je knjiga intimnih pri-
ča koje otkrivaju zaboravljeni, skriveni i
zatvoreni svijet krajiške žene. Žene i žena
Fatima Nuhanović (djevojački Ćufurović) rođe- na čijim dušama su ostali teški ožiljci pro-
na je 1975. godine u Donjoj Slapnici kod Velike hujalog vremena. Njome se željelo oživjeti
Kladuše. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko ob- krajišku ženu, junakinju i heroinu, kori-
razovanje stekla je u Velikoj Kladuši. Nakon toga, steći ondašnje vrijeme ili vakat i pomalo
na Pedagoškoj akademiji u Bihaću 1999. go- zaboravljen i autentičan krajiški govor. Uz
dine završila je više, a potom 2015. godine punu čitalačku slobodu, na njene likove se
u Banjoj Luci i visoko obrazovanje, smjer
razredna nastava. Od 1996. godine kao može gledati i u njima uočavati i naše stare
nastavnik razredne nastave zaposlena je majke i nane, strine i komšinice. Ponosne
u Osnovnoj školi „Todorovska slapnica“. i vrijedne krajiške žene, na dobrom glasu,
Aktivna je članica nekoliko udruženja koja a istovremeno ponižene, bez prava glasa,
se bave humanitarnim radom, promoci- bez nade i iščekivanja u bolje sutra. Kroz
jom kulture, ljudskih prava, te ekološkim psihološke portrete i unutrašnje monologe
osvješćivanjem članova zajednice. Živi koji su posebnost ove knjige saznajemo o
u Trnovima kod Velike Kladuše i majka komšijskim odnosima, borbi za egzisten-
je troje djece. ciju, učimo o životu, časti i namu Krajiš-
nika, prvenstveno žena.“ n

STAV 26/5/2023 73