Page 53 - STAV 62 12.05.2016

U Trebinju je obnovljeno deset džamija, u Ljubinju jedna, u
Bileći dvije, u Gacku tri, u Nevesinju devet – dvadeset pet
džamija!!! I svaka od njih, kako to reče Nadira Avdić-Vlasi,
Piše: Hasan EMINOVIĆ
neustrašivo čuva rodni kraj naših predaka. Nekad djeluju
kao ostavljene starice da same vehnu u svojim samoćama,
a nekad, kad im se vratimo, zablistaju punim sjajem

“ Samo još ta mala, neuništiva džamija u Hercegovini i vidjeti o kakvom

Imao sam priliku obići sve porušene
džamija čuva rodni kraj mojih
je strašnom zločinu riječ. Na njihovim
predaka”, ovim riječima novi-
ostacima nicala je trava iz gareži, iznikla
narka Nadira Avdić-Vlasi, naj-
šikara iz spaljenih zidina, trnje iz teme-
starija praunuka Šobote Avdića s Plane
kod Bileće i supruga kosovskog političara
Azema Vlasija, završava kolumnu Vratih
ljane, svakoj sam po desetak puta dolazio
se u Planu o svom bošnjačkom identitetu lja, zdrobljen kamen itd. Kad su obnav-
i učio dove. Molio sam da im se “vrate” i
i važnosti njegovog očuvanja. oni koji im nikad praga prekoračili nisu.
Ta njena džamija čuva mnogo više od Danas je u Istočnoj Hercegovini veći-
opustošenog krajolika. Džamiji je doda- na džamija obnovljena: u Trebinju deset,
no ime Ćamila Avdića, čovjeka koji je go- u Ljubinju jedna, u Bileći dvije, u Gac-
vorio desetak svjetskih jezika i osnivača ku tri, u Nevesinju devet – dvadeset pet
Islamske zajednice u Americi. Ona pamti džamija!!! I svaka od njih, kako to reče
mnogo toga što smo tek usput čuli ili htje- Nadira, neustrašivo čuva rodni kraj naših
li pročitati. To više nije samo džamija. U predaka. Nekad djeluju kao ostavljene sta-
njoj se godišnje klanja tek desetak zajed- rice da same vehnu u svojim samoćama, a
ničkih namaza. Kad se raseljeni Bilećani nekad, kad im se vratimo, zablistaju pu-
dogovore, kad zakažu zajedničku posjetu nim sjajem. I zato je važan Dan džamija!
ili kad ih rodnom zavičaju dovede neči- Ostalo je još neobnovljenih džamija.
ja dženaza. U Nevesinju su počele pripreme za ob-
I ne samo njima već je i svakom musli- novu Dugalića džamije (hadži Velijudi-
manu ta džamija otvorena, još neiščitana na Bakrača), izgrađene prije 501 godi-
knjiga o svemu onome što se dešavalo na nu. Partizani su je 1948. godine oduzeli
tim prostorima. Stoga trebaju biti zahval- Islamskoj zajednici kako bi u njoj sakrili Na padinama brdašca iznad Termoe-
ni Islamskoj zajednici što je utemeljila oružje jer su očekivali zračne napade So- lektrane u Gacku, u selu Gračanica, još
Dan džamija, da se barem u tom jednom vjetskog Saveza. Vraćena je Islamskoj za- stoji džamija malih dimenzija, a ispred nje
danu sjete sudbina cijelih generacija i nji- jednici tek kad je barut posljednjeg rata polomljena munara. Imali smo je priliku
hovih iskušenja. Zbog rušenja banjaluč- bio pripaljen. O Bakračima se malo zna. gledati u scenama srpskog filma Lepa sela
ke Ferhadije, jedne od najljepših naših Poznato je da je tamošnja pravoslavna lepo gore. Sagradili su je muslimani Gra-
džamija, odlučeno je da se Dan džamija crkva izgrađena na zemljištu koje je pra- čanice i susjednih sela krajem 19. stolje-
obilježava 7. maja. Ferhadija možda je- voslavnim vjernicima u drugoj polovini ća. Njen se alem, poput sadašnjeg dima
ste najljepša, ali svakome je najdraža ona 20. stoljeća poklonio neki Dugalić, mož- iz tornja Termoelektrane, nadvijao nad
njegova, u koju je prvo kročio i u kojoj su da isti onaj koji je obnavljao džamiju pa širokim Gatačkim poljem.
lica spuštali njegovi očevi i majke. I baš su je prozvali njegovim imenom. Helem, Ostaci džamije u Havtovcu, minirane
nas ti trenuci trajno vezuju za neki kraj. nigdje u Bosni i Hercegovini, možda ni na 1992. godine, još su na gomili. Džamija
Nerijetko nenadano proključaju u nama, svijetu, manje udaljenosti između dviju i mekteb zadužbine su Hasan-bega Ha-
baš kao što se desilo Nadiri Avdić-Vlasi, bogomolja nećete naći kao u Nevesinju sanbegovića, najstarijeg sina kazanačkog
koja u Planoj, kako piše, nikad bila nije!? – svega pet metara. paše koji je 1684. godine ovdje iz Kaza-
naca doselio kada ih je Bajo Pivljanin
popalio i kada su odande svi muslimani
Na padinama brdašca iznad Termoelektrane u Gacku, u izbjegli. Njene ruševine podsjećaju na
progon i stradanje muslimana s područja
selu Gračanica, još stoji džamija malih dimenzija, a ispred uz granicu s Crnom Gorom. Nekad su u
nje polomljena munara. Imali smo je priliku gledati u Havtocu utočište nalazili Bijedići iz Nu-
dola, Hasanbegovići i Pašići iz Kazanaca.
scenama srpskog filma “Lepa sela lepo gore”. Sagradili U Kazancima, začudo, još stoji munara
su je muslimani Gračanice i susjednih sela krajem 19. tamošnje džamije iako Hasanbegovića on-
stoljeća. Njen se alem, poput sadašnjeg dima iz tornja dje nema već tristo godina. Usamljena i
iskrivljena. U Nudolu su neke srpske po-
Termoelektrane, nadvijao nad širokim Gatačkim poljem rodice obnovile begovske kule i čardake
i koriste ih u turizmu.

STAV 12/5/2016 53