Page 54 - STAV broj 238

DRUŠTVO
Predmeti kapetana Hajre

pod kontrolom najveću slobodnu terito-
riju, oko 170 kilometara linija.
“Tuzla je bila okosnica formiranja
Drugog korpusa. Bio je to industrijski
grad s više od 4.000 rezervnih oficira. U
vrlo kratkom roku formirali smo oko 38
brigada. Na nekima od ovdje izloženih
fotografija zabilježeno je osvajanje i zadr-
žavanje prolaza na Majevici u Breškama,
a i u noći kada se desila Brčanska Malta
mi smo na Šićkom Brodu i preko Lukav-
ca spriječili da neprijatelji dođu iz Sižja i
Petrova Sela. Bila je vrlo složena situaci-
ja, ali smo uspjeli postaviti minska polja
kako ne bi krenuli tenkovi. Prve borbe
smo prihvatili u Slavinovićima i od tog
smo dana uvijek pomjerali liniju napri- “Ovo je vrlo važno za kulturu sjeća- muzej sjećanja na ulogu Armije RBiH
jed, a nismo gubili teritorij. Imali smo nja kao svjedočenje o teškom vremenu i Drugog korpusa”, rekao je Haračić.
problema i s tunelom u Čaklovićima, ali kako bi se u još uvijek na neki način Suad Mustajbašić (SDA), ministar je
taj početni moral bio je vrlo bitan, a ne složenim uvjetima više cijenile žrtve, finansija u Vladi Tuzlanskog kantona, a
smijemo zaboraviti da se samo u Tuzli sloboda i vrijednosti antifašizma, gra- bivši pripadnik Prve teočanske brigade.
javilo 12.000 dobrovoljaca, koji su bili đanskog i multietničkog karaktera od- Mustajbašić je podijelio sjećanja na svog
u tri tuzlanske brigade i ostale jedinice brane Bosne i Hercegovine”, istaknuo prvog komandanta, rahmetli Hajrudina
Drugog korpusa. Imali smo volju, ljude, je Bajrić. Mešića, brigadnog generala, u narodu po-
snagu. Pred kraj rata, na zadnjoj ofanzivi Jedan od dobitnika najvećeg ratnog znatijeg kao Kapetan Hajro.
Vozuća, bili smo toliko jaki da smo mogli priznanja “Zlatni ljiljan” Edin Haračić “Kapetan Hajro je jedan od trojice
čak zauzeti Doboj i tako presjeći Republi- zvani Klej navodi da se boračke orga- heroja Drugog korpusa, čovjek koji je bio
ku Srpsku. No, međunarodna zajednica nizacije trude da nakon pravosnažnih vizionar i daleko prije svih je pokušavao
je spriječila taj postupak i nisu nam do- presuda i djeca u školama uče o agresiji izvršiti deblokadu Srebrenice. Bio je ko-
zvolili da to uradimo. Pokušali smo ići i dešavanjima od 1992. do 1995. godine. mandant koji nije komandirao iz dubine,
dalje, ali su nam zaprijetili avijacijom”, “Pokušat ćemo malo više animirati nego je uvijek bio prvi na borbenoj liniji
prisjeća se Žilić. političke strukture kako bismo shvati- i vodio je svoje borce. Na samom početku
Meša Bajrić, ratni načelnik Centra li potrebu i važnost da uloga Armije i to je bilo neophodno zbog dizanja mora-
javne bezbjednosti Tuzla, rekao je da po- odbrana od agresije uđu u udžbenike. la i svijesti, ali i vjere kod ljudi o onome
stavku čine dokumenti koji svjedoče o Djeca poslije 25 godina mnogo toga ne šta se može učiniti. 30. oktobra 1992. go-
evoluciji nukleusa odbrane, suvereniteta znaju, a vrijeme nas gazi. Ova je izlož- dine, u jednom pokušaju deblokade, on je
naše države, regije i grada i vrlo je važ- ba prilika da građane podsjetimo na sve izgubio život. Mi u Teočaku dočekali smo
no, navodi on, da su kustosi smogli sna- što je Armija RBiH učinila za odbranu tu tužnu vijest kao nemjerljiv gubitak, ali
ge da prikupe ove krasne fotografije koje zemlje. Isto tako, naša je želja da ovo ne vođeni idejom koju je on usadio među nas,
svjedoče o tome kako su goloruk narod i bude samo privremeno nego da napravi- svoje borce, nastavili smo se boriti onako
“patriote sa srcem od čelika” krenuli da mo uvjete za trajnu postavku o Drugom kako nas je on naučio. Teočanska brigada
brane svoje porodice i domove. korpusu i da ovaj grad dobije primjeren izvojevala je neke od najsjajnijih pobjeda
Armije RBiH, a slava o Kapetanu Hajri
je prerasla granice općine Teočak i drago
mi je što su danas na izložbi stvari koje su
ostale iza našeg komandanta. Inače, na po-
dručju sadašnje općine Sapna, a tadašnje
općine Zvornik, bila su dva heroja: Meh-
din Hodžić i Hajrudin Mešić. Na počet-
ku agresije oni su zajedno ratovali na tom
području. Uz Nesiba Malkića, ali i ostale
šehide, oni su najbolji sinovi ove države”,
naveo je Mustajbašić.
Inače, Mustajbašić je izjavio da smatra
da će projekt “Devet heroja” naići na fi-
nansijsku podršku Vlade Tuzlanskog kan-
tona (TK). Naime, prethodni saziv vlade
odbio je zahtjev da učestvuje u finansi-
ranju izgradnje turbeta za trojicu heroja.
“Ne bih komentirao razloge koji su
doveli do toga, ali kao ministar finansija
i dio Vlade TK, kažem da ćemo to ispra-
viti i pružiti podršku za izgradnju turbe-
ta na mezarima naših heroja”, poručio je
Mustajbašić. n

54 26/9/2019 STAV