Page 51 - STAV broj 238

Izlaganje je počeo kazivanjem o derviš-
koj halki u vrijeme Fatihovog dolaska
u ovaj grad. “Na obje jajačke kapije, i
travničku i banjalučku, šerijat i tarikat
su ušli ruku pod ruku i nisu se razdružili
do dan-danas”, kazao je Bušatlić. U vrlo
interesantnom izlaganju o životu djela
Pendnama u Bosni kroz 20. stoljeće prof.
dr. Munir Drkić je naglasio kako je ovo
djelo toliko često prepisivano, citirano i
proučavano u Bosni, dok je u isto vrije-
me na prostoru perzijskog zaljeva osta-
lo manje zapaženo i manje cijenjeno. O
tesavvufu i tarikatu kao “ponornicama”
u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19.
u 20. stoljeće govorila je prof. dr. Fahira
Fejzić-Čengić. Podsjetila je da su u po-
sljednje 102 godine, dakle od 1918, kada
ni jedna jedina muslimanska zemlja nije
bila samostalna, svjetskom scenom “pro-
tutnjale oluje i nevrijeme sitnih učenja,
pokreta socijalnih, ekonomskih, libe-
ralnih, konzervativnih...”, te da su se
sve preporoditeljske ideje iz musliman- Elvira Dilberović
skog svijeta prelijevale u Bosnu, ali da
nisu dale potrebne odgovore. “Iskolile Fejzić-Čengić. Doprinos tesavvufa pro- tekija 1952. godine i raspravama koje su
su sve te ideje i prakse kako bi pokazale matra kao rijeke ponornice jer su, prema joj prethodile, dr. Elvir Musić o obrednoj
kuda ide čovjek koji prestane vjerovati njenom mišljenju, tesavvufska misao i tolerantnosti tesavvufa u kriznim vreme-
u Sveto. I tu smo mi kao djeca 21. stolje- skrite prakse tarikata čuvale, konzervi- nima i mr. Zaim Kruško o posljednjim
ća gdje jesmo, dakle – nigdje! Da se ne rale i njegovale, ritmično preživljavajući halvetijskim, mevlevijskim i bektašijskim
lažemo, nemamo istine, ne tragamo za u svjetskim zakucima poput Bosne, male šejhovima u BiH.
istinom, smislili smo teorije postistina, oaze muslimanskog svijeta, da bi potom U zaključcima skupa naglašeno je da
postfaktualnost, post ovo, post ono..., ne- iznova izvirale. Mišljenje je argumentirala se tesavvufska misao i tarikatska praksa
mamo na globalnom planu ni morala ni stavovima svjetski poznatih historičara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće zadržala
etike, a svetosti pogotovo”, upozorila je poput Leopolda Rankea i drugih. Ranke i nadživjela sve državne okvire. Tesavvuf
je, kao neosporni autoritet u historijskoj i njegova praksa se čuvala, konzervirala
nauci, tvrdio da historičari ne znaju bit i svijetlila u najmanje uočljivim kontu-
historije i historijskih tokova, te da je rama. Duhovnost je neuništiva. Silno je
svako doba ovisno o Božijoj volji. važno stalno vraćati samopoštovanje i sa-
moosviještenost duha Bosne i tesavvufa
DUHOVNOST JE NEUNIŠTIVA kao najljepše voćke sa šarenih voćnjaka,
Kroz temu Doprinos Orijentalnog insti- kao minimalna zadaća svih prosvijećenih
tuta Univerziteta u Sarajevu u proučavanju intelektualaca i prosvijetljenih ljudi op-
tesavvufa i tarikatske prakse dr. Amina Je- ćenito. CID Stolac će nastaviti s organi-
senković-Šiljak ukazala je na značaj ovog zacijom naučnih skupova, kako je to već
instituta i kušnje kroz koje su prolazili uobičajeno, dva puta godišnje. Upravni
njegovi istraživači, na njihove podtek- odbor CID-a na ovom skupu dodijelio je
stualne poruke skrivene od režimskih plaketu za afirmaciju i doprinos u njiho-
cenzora i nedosljednih akademskih rad- vom radu ministrici obrazovanja i nauke
nika. Na skupu su još govorili hafiz dr. u Vladi Federacije BiH prof. dr. Elviri
Elvir Duranović o Odluci prestanka rada Dilberović. n
Govoreći o bogatoj ostavštini bosanskih šejhova i derviša iz dalje
prošlosti, zatim čitave plejade velikih šejhova čije djelovanje
i danas živo pamtimo, šejh Brzina ističe da zaista više nema
tih šejhova: “Nema njih, ali svako vrijeme ima svoje šejhove.
Neosporno je da je šejh Sirri-baba bio vizionar, da je bio velikan,
da je bio autoritet, međutim, kopirati ga i oponašati ga u nekom
drugom vremenu bilo bi neizvodljivo. Onaj ko bi to radio bio
bi loša kopija dobrog originala. Vrijeme, mjesto, uvjeti i uloga
zahtijevaju novi način djelovanja kod novog šejha

STAV 26/9/2019 51