Page 82 - STAV broj 238

uvjeta za rad, ostavljena na snalažljivo-
sti naših učiteljica, trajala je šest godina,
sve do 2017. godine, kada smo dobili rje-
šenje o redovnoj nastavi u obrazovanju.

STAV: Imate li saradnju s drugim vladinim
i nevladinim organizacijama?
SMAILOVIĆ: Saradnja s ostalim orga-
nizacijama najviše je na polju humanitar-
nog rada, posebno u projektima pomoći
izbjeglicama. Tada smo ostvarili saradnju
sa svjetski poznatim organizacijama, kao
i s lokalnim nevladinim i vladinim orga-
nizacijama. Bili smo dio inicijative da se
se bave pitanjima prava Bošnjaka. U dr- u obilježavanju genocida u Srebrenici, desetak ženskih nevladinih organizacija
žavama gdje manjinski narod iza sebe kao i proslavu Dana Bošnjaka 28. septem- ujedine u zajedničkim velikim humani-
nema jaku političku stranku od krucijal- bra, koji je ujedno i državni praznik za tarnim akcijama, kao što je prikupljanje
ne važnosti upravo je aktivizam u nevla- Bošnjake koji žive u Republici Sjevernoj pomoći za izgradnju bunara u Somaliji,
dinom sektoru. Jeste li zadovoljni razi- Makedoniji. Tu su uvijek i pokušaji da se pomoć za Palestinu i pomoć djeci iz Sirije.
nom bošnjačkog aktivizma u Republici ujedinimo u jednu asocijaciju ili vijeće.
Sjevernoj Makedoniji? To je svakako potrebno jer bez ujedinja- STAV: Imate li podršku države za svoje
RIZVANOVIĆ-MANDAL: Mi, Boš- vanja malih bošnjačkih organizacija ne
njaci, u Republici Sjevernoj Makedoniji mogu se rješavati krucijalno važna pita- aktivnosti?
imamo aktivan nevladin sektor. Trenutno nja za Bošnjake i njihov status u društvu. RIZVANOVIĆ-MANDAL: Sadašnja
vlast pokazala je više sluha za bošnjačka
nam predstavlja izazov kako našu omla-
dinu uključiti u projekte. Manjka više STAV: Spominjete borbu za uvođenje bo- pitanja od prethodne, posebno što se tiče
obrazovanja. Bošnjačke organizacije ima-
samoinicijative i kontinuiteta u aktiviz- sanskog jezika u nastavu, ima li rezultata?
mu. Materijalni uvjeti koji su neophodni RIZVANOVIĆ-MANDAL: Jezik je jedan ju institucionalnu podršku u projektima
iz oblasti kulture. Ostvarujemo saradnju
za realizaciju projekta jesu svakako veli- od osnovnih elemenata identiteta jednog
ka prepreka s kojom se suočavamo, kao i naroda, a osjećamo da ga ovdje među na- s ministarstvima i državnim agencijama.
Posebnu podršku imamo od Agencije za
organizacije ostalih zajednica. šom omladinom polahko gubimo, zabo-
S obzirom na to da smo uvidjeli veliku ravljamo. Bošnjaci u Republici Sjevernoj ostvarivanje prava zajednica ispod 20% i
njenim zamjenikom direktora koji je Boš-
potrebu za rješavanjem pitanja bošnjač- Makedoniji porijeklom su iz Sandžaka,
ke zajednice ovdje u Republici Sjever- doseljeni 50-tih godina prošlog stoljeća. njak. Saradnju na polju veće zastupljeno-
sti Bošnjaka u institucijama, posebno na
noj Makedoniji, naše djelovanje smo u Iako smo zadržali svoj jezik, sa sandžač-
velikoj mjeri preusmjerili u tom pravcu, kim dijalektom, koji njegujemo u svojim važnim pozicijama, očekujemo i od zamje-
nika ministra za politički sistem i odnose
u oblast obrazovanja na bosanskom jezi- domovima, veoma smo podložni asimila-
ku, zastupljenost Bošnjaka u državnim ciji, posebno naša omladina. I ako nešto među zajednicama. To je novoformirano
ministarstvo, a zamjenik ministar odskora
institucijama na centralnom i lokalnom više ne poduzmemo na polju obrazovanja,
nivou vlasti, kao i na kulturnu afirmaci- taj je proces neizbježan. Pokrenuli smo je Bošnjak. Bošnjacima u Republici Sje-
vernoj Makedoniji treba i jaka politička
ju Bošnjaka. zajedničku inicijativu bošnjačkih nevla- partija, jer se ovdje institucionalni pro-
dinih organizacija o promjeni pogreš- blemi rješavaju samo političkom voljom,
STAV: Kakva je saradnja među bošnjač- nog naziva bošnjački jezik u formularima preko političkih pregovora.
kim nevladinim organizacijama, ima li za putne isprave, kao i preimenovanje iz
kulturnih dešavanja među Bošnjacima eksperimentalne u redovnu nastavu na
Republike Sjeverne Makedonije? bosanskom jeziku. Bošnjaci u Republici
SMAILOVIĆ: Saradnja između bošnjač- Sjevernoj Makedoniji dobili su pravo na STAV: Imate li saradnju s bošnjačkim or-
kih nevladinih organizacija postoji. Mogla obrazovanje na svom maternjem jeziku ganizacijama u Bosni?
SMAILOVIĆ: Jedan od glavnih naših
bi svakako biti bolja. Posljednjih godina još od 2011. godine, ali kao eksperimen-
bošnjačke organizacije zajednički su or- talna nastava u dvije osnovne škole. Ta ciljeva jeste i povezivanje Bošnjaka Re-
publike Sjeverne Makedonije s Bošnja-
ganizirale velike centralne manifestacije eksperimentalna nastava, bez potrebnih cima i bošnjačkim institucijama u Bosni
i Hercegovini i Sandžaku, ali i općenito
Mi, Bošnjaci, u Republici Sjevernoj Makedoniji imamo aktivan regiji. U posljednjih par godina osjeća se
nevladin sektor. Trenutno nam predstavlja izazov kako našu to regionalno povezivanje Bošnjaka, što
omladinu uključiti u projekte. Manjka više samoinicijative i nas posebno raduje. Bošnjaci Republike
Sjeverne Makedonije odnedavno su i dio
kontinuiteta u aktivizmu. Materijalni uvjeti koji su neophodni za regionalne mreže bošnjačkih nacionalnih
realizaciju projekta jesu svakako velika prepreka s kojom se vijeća. Uglavnom, dijelimo iste probleme,
što znači da rješenje problema možemo
suočavamo, kao i organizacije ostalih zajednica. S obzirom na to zajedno tražiti. Naše udruženje ostvarilo
da smo uvidjeli veliku potrebu za rješavanjem pitanja bošnjačke je odličnu saradnju s Udruženjem “Mla-
di muslimani” i s Muzejom “Alija Izetbe-
zajednice ovdje u Republici Sjevernoj Makedoniji, naše djelovanje gović” iz Bosne i Hercegovine, kao i sa
smo u velikoj mjeri preusmjerili u tom pravcu ženskim organizacijama iz Bosne i Her-
cegovine. n

82 26/9/2019 STAV