Page 80 - STAV broj 238

KULTURA

Mersiha Smailović i Selma Rizvanović-Mandal, bošnjačke aktivistice u
nevladinom sektoru, borci za ljudska i manjinska prava s akcentom na prava

Bošnjaka u Republici Sjevernoj Makedoniji

BOŠNJACI NA BALKANU DIJELE

ISTE PROBLEME, RJEŠENJE

MORAMO TRAŽITI ZAJEDNO

Bošnjaci u Republici Sjevernoj Makedoniji porijeklom su iz Sandžaka, doseljeni 50-tih godina prošlog
stoljeća. Iako smo zadržali svoj jezik, sa sandžačkim dijalektom, koji njegujemo u svojim domovima,
veoma smo podložni asimilaciji, posebno naša omladina. I ako nešto više ne poduzmemo na polju

obrazovanja, taj je proces neizbježan. Pokrenuli smo zajedničku inicijativu bošnjačkih nevladinih
organizacija o promjeni pogrešnog naziva bošnjački jezik u formularima za putne isprave, kao i
preimenovanje iz eksperimentalne u redovnu nastavu na bosanskom jeziku. Bošnjaci u Republici
Sjevernoj Makedoniji dobili su pravo na obrazovanje na svom maternjem jeziku još od 2011.
godine, ali kao eksperimentalna nastava u dvije osnovne škole. Ta eksperimentalna nastava, bez
potrebnih uvjeta za rad, ostavljena na snalažljivosti naših učiteljica, trajala je šest godina, sve do
2017. godine, kada smo dobili rješenje o redovnoj nastavi u obrazovanju

Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ makedonskom društvu poznata je u borbi osnivača Udruženja žena “Edu-Nisa”, kao
za ljudska prava. Osnivačica je Udruženja i bošnjačke NVO Bošnjački istraživački
“Legis” 2009. godine, koje se bavi huma- centar “Lilium Bosniacum”. Vanjski je sa-
nitarnim radom, ali i zaštitom ljudskih vjetnik u Komisiji za odnose među zajedni-
prava. Aktivna je u zaštiti prava izbjegli- cama pri skopskoj Općini Čair. Borac je za
ersiha Smailović rođena je u Sko- ca i migranata, muslimana, žena, borbi položaj žene muslimanke u makedonskom
plju 1984. godine. Porijeklom je protiv islamofobije i diskriminacije, jed- društvu, kao i za bolji položaj bošnjačke
iz Novog Pazara. Diplomirala je naku zastupljenost žena u društvu i dr. U zajednice u Republici Sjevernoj Makedo-
Mna Pravnom fakultetu u Skoplju, posljednjih nekoliko godina učestvovala niji, posebno u oblasti implementacije na-
a trenutno je na magistarskom studiju na je na brojnim lokalnim i međunarodnim stave na bosanskom jeziku. Posebno polje
istom fakultetu, na polju međunarodnog konferencijama. Prevela je nekoliko knji- interesiranja joj je islamsko bankarstvo.
prava. Suvlasnica je finansijsko-pravnog ga o islamu na makedonski jezik, a jedan
konsaltinga “Nahla Konsalting” od 2006. je od prevodilaca Kur’ana na makedonski STAV: Vaš aktivizam u nevladinom sek-
godine. Volonterski angažman započinje jezik. Kao članica i odskora predsjednica toru na vrlo značajnim temama zaista
od 2002. godine. Aktivno je učestvovala u “Legisa”, radila je nekoliko istraživanja na je impresivan i traje već 15-ak godina.
brojnim humanitarnim misijama. Bila je u polju migracija i prava izbjeglica, a njeni Recite nam nešto o vašem zajedničkom
humanitarnoj misiji u Somaliji, u kampu radovi objavljeni su u nekoliko naučnih pu- aktivizmu?
Darfur, ali i pokretala humanitarne akcija blikacija. Posljednje istraživanje na kojem RIZVANOVIĆ-MANDAL: Naš zajed-
za Palestinu, Siriju, Mijanmar, Bosnu itd. je radila kao dio Bošnjačkog istraživačkog nički aktivizam počinje još od student-
U 2007. godini pokreće kampanju za do- centra “Lilium Bosniacum” jeste integra- skih dana i traje sve do danas. Važno je
bijanje prava da se muslimanke fotografi- cija Bošnjaka u makedonsko društvo. reći da traje istim tempom rada, nismo
raju s mahramom u ličnim dokumentima. Selma Rizvanović-Mandal rođena je 1981. se umorile i odustale, što je čest slučaj s
Zabrana koja je bila stara 60 godina ubrzo godine. Diplomirala je ekonomiju na Eko- aktivistima u borbi za razna prava, od
je ukinuta. Jedan je od osnivača Udruže- nomskom fakultetu u Skoplju. Suvlasnica općenito ljudskih preko nekih posebnih
nja žena “Edu-Nisa”, koje se bavi afirma- je finansijsko-pravnog konsaltinga “Nahla kategorija, do manjinskih i nacionalnih
cijom i emancipacijom žene u društvu. U Konsalting” od 2006. godine. Jedan je od prava. Naravno, svaka od nas ima i svoja

80 26/9/2019 STAV