Page 77 - STAV broj 238
P. 77

tradicije, reducira i tendenciozno zane-  I kada se krajem prve dekade 20. stolje-
                                               mari, a sve s ciljem kako bi se slika žene   ća sve više govorilo o potrebi obrazovanja
                                               i njene uloga mogla uklopiti u mozaik   muslimanki, ispostavilo se da ne postoji
                                               koji nikako nije mogao imati prefiks   jednoglasan stav o tome šta to obrazovanje
                                                “islamski”, ali muslimanski svakako da.   u konačnici podrazumijeva. Da li je riječ o
                                                   O potencijalnoj “ženskoj apsolut-  snažnijem uključenju vjerskih nauka ili
                                                noj samostalnosti” pisalo se u tadaš-  pak afirmiranju evropske učenosti i au-
                                                njim glasilima kao o izvoru uništenja   strougarske kulture. Jedan od paradoksa
                                                tradicionalnog muslimanskog druš-  ukupne rasprave o pitanju emancipacije
                                                tva. Tradicionalna ulema ne samo da   muslimanke sadržan je u činjenici da je
                                                se protivila nego je i javno korila one   časopis Muallim za obradu tradicionalnih
                                                 koji bi van nastave pomagale drugim   stavova i isticanje antiprosvjetiteljskih sta-
                                                 djevojkama da usavrše čitanje.   jališta angažirao izvjesnu Safija-hanumu,
                                                    Dilema, a ispostavit će se i veliki   što je zapravo pseudonim iza kojeg je sta-
                                                 izazov, koja se pojavila pred ulemom   jalo ime Srpkinje Sofije Pletikosić. Prema
                                                 nije se sastojala samo u tome da li   autorici naručenog teksta, svo zlo proizla-
                                                 “ženskinje” treba educirati i obra-  zilo je iz austrougarskog školskog sistema
                                                 zovati nego, ako se oko toga načelno   jer se tamo uči “bezbožnicka teorija” Kan-
                                                  i suglasimo, ostaje pitanje kakva to   ta i Darwina. Konačno, sva elokvencija,
                                                  škola treba biti, s kakvim ustrojem   teorijski uvidi i smisao za pisanje koji je
                                                  i s kojim predmetima. Jahić poka-  dotična pokazala u konačnici se ispostav-
                                                  zuje da je dominantno mnijenje   lja kao nešto “nepoželjno”, budući da ona
                                                  bilo da, ukoliko se dopusti obra-  poziva muslimanke da ne idu tim putem.
                                                  zovanje / emancipacija žene, da će   Premda bi se neupućenima u pred-
                                                  srazmjerno njenom stepenu obrazo-  metni problem moglo učiniti kako je ri-
                                                   vanja slabiti njena duhovna kom-  ječ o veoma trivijalnim i jednostavnim
                                              ponenta, tj. islamski element, budući će   pitanjima, detaljnija eksplikacija sadr-
          tim pozivima vidjela samo utjecaj “stranog   biti izložena “kaurskom nauku” i učenju   žaja Jahićeve studije pokazala bi kako se
          elementa” te potkopavanje čistote njihove   koje promovira svjetovne vrijednosti i se-  ukupna dijalektika povijesnih, kulturnih
          vjere i važeće interpretacije.    kularni moral. Ulema je smatrala kako to   i intelektualnih odnosa prelamala upravo
            Iz današnje perspektive čini se u najma-  nikako ne treba dozvoliti ako se žena hoće   preko te tačke. Konačno, Jahićeva studija
          nju ruku nevjerovatnim, ali očito podsvje-  sačuvati u njenoj čistoti, a time i ukupno   predstavlja značajan i problemski veoma
          sno snažno projektiranim da se tako jasan   društvo. Zapadna prosvjećenost i kultura   izazovan istraživački angažman, koji još
          stav islama unutar njegove kontitutivne   viđeni su kao otuđenje od onog elementa   uvijek čeka na ozbiljniju analizu i kritič-
          tradicije, a osobito u pogledu poslaničke   koji temeljno čuva njihov identitet.  ki osvrt.         n









































                                                                                                   STAV 26/9/2019  77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82