Page 15 - STAV broj 403 - 404

Obrazloženje Nagrade “25. novembar” za knjigu godine

UBJEDLJIVA PRIČA O

UNUTRAŠNJEM TKIVU BOSNE

Piše: Almir ZALIHIĆ, predsjednik žirija Zlatko Topčić, 28.06.1914.; “Planjax”, Tešanj 2021.

ko je povijest roman koji se do- fokusira na tragični život Maruna Mar- generacije. Riječ je o sukobu bez prese-
godio, a roman povijest koja se kote. Topčić ispisuje mizanscen kojim se dana, sukobu koji je iza sebe ostavio mi-
mogla dogoditi (ova definicija kreću obični, a zapravo sasvim neobični lione mrtvih, nesretnih i razočaranih.
Ase često olahko pripisuje braći i autentični ljudi (kočijaš Miško Jakšić, Previše je riječi u literaturi utrošeno na
Goncourt iako u izvornom obliku potječe pehlivan Faruk Piraga, brijač Avdo Vre- okolnosti samog Velikog rata, njegove su-
iz Aristotelove Poetike), onda je 28.06.1914. to i njegov sin Ekrem, glumac Milenije dionike i trzavice među zaraćenim naro-
roman koji se dogodio. Naime, autor ro- Životić Solunac, prostitutka Izabela, ka- dima, ali ono što je ostalo urezano u me-
mana, vrsni pripovjedač, dramski pisac petan Domagoj Tomić-Volarić i drugi), moriju običnog čovjeka bilo je strahovito
i scenarista Zlatko Topčić, odlučivši se diktirajući dinamiku kadrova kao iskr- uniženje čovjeka i njegovog svijeta, ras-
za temu sarajevskog atentata, nije vjero- zanih slika jednog vremena. parčanost toga nemirnog i kolonijalnog
vatno ni slutio da će ispisati restauraciju Tom “filmskom” tehnikom uvjerljivo života i tjeskoba pred pitanjima novih,
jednog povijesnog vremena, grada Sara- prikazuje ličnosti koje potkopavaju mitove, nadolazećih okolnosti.
jeva, grada slučaja, grada kapisle, te da ideologeme, revizionističke interpretaci- Blizinu smrti i zjapeći bezdan pred
će čitaocima pokloniti hroniku o našim je. I dok intertekstualne sonde precizno sobom osjetili su i Franz Ferdinand i
naravima i zabludama, roman o mental- pozicioniraju tekst romana u odnosu na Marun Markota, i Sofija Chotek i Isabela
noj slici ljudi ovog podneblja. zbilju kojom se bavi, njegova je struktura, zvana Orhideja, i Gavrilo Princip i Meh-
Topčićev roman podriva, rastače, de- s druge strane, polifonijska. Glasovi likova med Mehmedbašić, kao i svi imenovani
mitologizira fakte zvanične, forsirane, sudaraju se, odbijaju, prekidaju i miješa- i bezimeni ljudi okupljeni na dočeku au-
politizirane i ideologizirane historije, ju u povremeno teško razmrsive skupne strijskog nadvojvode. Slične predosjećaje
ispisujući vrlo ubjedljivu priču o unu- dionice: riječ je o onoj bahtinovskoj ideji imali su i svi drugi ljudi u širem okruže-
trašnjem tkivu Bosne, koje je uvijek u polifonije, o “karnevalskom rasturanju he- nju, jer je potpuno neprirodno kako je
svojim dubinama i finesama složenije od gemonističkog poretka vladajuće kulture”, čitav svijet bio tako spreman na rat, kao
nametnutih stereotipa. Kombinirajući kako ju je svojevremeno opisao Fredric zapeta puška, da se odmah počelo pucati
faktografiju i fikciju, poziciju svevide- Jameson. Poenta je da antihegemonistički i ubijati, što znači da su pripreme za ra-
ćeg pripovjedača, zapise poznatih i ma- prosede ovdje pritom ne klizi u priručnu zračunavanje počele mnogo prije sarajev-
nje poznatih hroničara, psihološki uvid u light mitologizaciju otpora dominantnim skog metka Gavrila Principa.
moguće stanje svijesti likova, autor gradi strukturama političke i društvene moći. Kasnije interpretacije uglavnom su
jedan drugi, novi prostor, čiji stanovnici Topčićevi postupci daleko su od takvog bile revizionističke. Ponajprije zato jer je
često djeluju poput sjena kao što i priliči i sličnih proznih pohoda recepcijski uta- taj posao posve isplativ za pojedince koji
duhovima (avetima) prošlosti. banim stazama. On je izrazito sklon poe- osjećaju potrebu da djeluju nacionalno,
Topčićev roman dijelom je izgrađen na tizaciji, koja semantički zgušnjava tekst i i da pritom lažu želeći pokazati svijetu
različitim historijskim izvorima, izvješta- traži koncentrirano čitanje. Često poseže posebnost vlastitog kolektiva i istaknuti
jima i iskazima svjedoka, a sve “činjenice”, za situacijama i likovima izvan kanona, te svoju snalažljivost u grabežu i otimanju
ranije uvučene u historiografski diskurs, opisima tjeskobe u ljudskom biću, kombi- onoga povijesnog trenutka koji je, prema
u romanu postaju jedinstveni naratorov nira ih s eliptičnim iskazima, fragmenti- njihovom mišljenju, bio presudan i odlu-
tekst. Konačno, time se historijski doga- ranim ekskursima, preskakanjem karika čujući za cijeli svijet.
đaj pretače u književni, fikcionalni izraz asocijativne ulančanosti: svijet Topčiće- Upravo zbog toga je značajan Top-
koji nas fascinira jezičkim i psihološkim vog romana zaljuljan je, nekalkulabilan, čićev roman 28.06.1914. U njemu se ne
osobenostima, te odnosima likova koji su a ipak prohodan. ideologizira i ne politizira, već se govori
različita porijekla, svjetonazora, religije, Mrtvo polje, naime, povremeno kao o zjapećoj praznini iznevjerenih ideala
socijalnog statusa, kulture, vjeroispovi- da ipak naginje manirističkoj hipertrofiji i samoubilačkoj želji da se učini nešto
jesti i obrazovanja. samosvrhovitoga diskurzivnog egzibicio- za sebe u smutnom vremenu ideoloških
Glavni likovi romana 28.06.1914. su nizma; s druge strane, njegova poetička previranja. Dvojba Topčićevih likova nije
sporedne figure, obični mali ljudi “od ko- orijentacija promišljeno i konsekventno u tome kako se istaknuti u patriotskom
jih se ne očekuje ništa i koji se ničemu ne proizilazi iz etičke i političke, jasno ga zvjerinjaku, već se svodi na sljedeće: da
nadaju” (Topčić). Ti likovi “izvan okvi- odvajajući od aktualnih proznih tretma- li umrijeti za života, ili vazda živjeti u
ra” smješteni su u epicenter historijskog na mračne bosanske prošlosti. smrti? Zbog svega toga, Topčić i njegov
događaja, u vidokrug centralnih figura Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat roman zaslužuju nagradu “25. novembar”
(atentatora i žrtava atentata). Demontira- izazvali su nezapamćeno krvoproliće za knjigu godine, nagradu koja je literar-
jući uvriježeno poimanje povijesti, Zlat- među narodima toga doba, te ostavile traj- na paradigma bosanskohercegovačke dr-
ko Topčić se umjesto na Gavrila Principa ni ožiljak i kontroverzni žig na potonje žavnosti. n

STAV 25/11/2022 15