Page 11 - STAV broj 403 - 404
P. 11
STAV: Nemoguće je s Vama razgovarati a
ne dotaći se i općeg stanja u kojem se na-
lazi nauka o bosanskom jeziku i njegovi
govornici. Ono na što bih se posebno osvr-
nuo jesu novi naraštaji koji su odlučili usko
proučavati ovu oblast. S obzirom na to da
ste penziju dočekali na poziciji profesora
historijske grupe predmeta na Odsjeku za
bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sigurno
nam možete kazati kakve su bile novije ge-
neracije studenata? Da budem maksimalno
konkretan, pronađu li se među njima zaista
novi naučnici?
JAHIĆ: To je vrlo složeno pitanje koje je
konstantno mučilo i koje muči nas univer-
zitetske predavače. Uvijek se pitamo koli-
ko naši predavački napori zapravo daju re-
zultata. Prvi rezultati, jasno je, moraju biti
naučni. Dakle, ako vi date rezultat, koji je
naučni, nemate nikakvog utjecaja na to šta
On je zakon u jeziku, pisanom jeziku, on je toliko vijekova dosad nenaučno i ideološki će biti s tim rezultatom u kontekstu nauč-
ozakonjeni jezik u njegovoj pisanoj upotre- odbacivanog i naučno prešutkivanog. nih saznanja. Sreća je velika da nauka nema
bi. Svjedoci smo da nam se prije nekoliko nikakvih ograda, ona je bezgranična. Svaka
godina s drugim izdanjem Pravopisa desilo STAV: Šta učiniti ako se stanje radikalno ne nauka, posebno ova filološka, pripada čita-
gotovo neobjašnjivo zastranjivanje, na nivou promijeni, ako se unutar same akademske vom balkanskom prostoru, pa i evropskom.
ekscesa, skandala. Onda sam ja bio primo- zajednice ne prevladaju ideološka mimoi- Zašto? Ako je zaista nauka i ako se bavi na-
ran napustiti svoj rad na rječniku i pridru- laženja u korist nauke? učnim metodama i to adekvatno tim meto-
žiti se ekipi Bošnjačke zajednice kulture JAHIĆ: Ne znam kako bi se to moglo ra- dama, utemeljenim znanjima i saznanjima,
“Preporod” koja radi na novom Pravopisu, dikalno promijeniti iz razloga što za radi- ona je zajedničko dobro. Bosnistika jeste naše
poduhvatu kojim rukovodim, kako bismo kalne promjene trebaju “radikali”. Pravo je dobro, ali je i zajedničko i balkansko dobro.
stvari vratili na ono “pravopisno mjesto” pitanje jesu li to naučni ili politički radikali. Naučni rezultati su konkretni. Primjerice,
lingvistički solidno ustanovljeno i uspo- Naučni radikali, ne računajući pojedince, ako radite na višetomnom Rječniku bosan-
stavljeno još 1996. godine, a onda i uraditi kao organizacija, institucija, mislim da su, skog jezika, bitno je da se može vidjeti kako
još preciznije, primjereno novim naučnim bar tako je u Bosni, nemogući. Da damo pri- je urađen taj rječnik, te koje on vrijednosti
saznanjima stečenim u posljednjih dvade- mjer istraživača historičara Ibrahima Pašića. ima, ali i koje mahane. Ni vrijednosti bez
set godina. Sada je bitno da se spasi ono što To je čovjek čiji rad sam pratio od početka mahana, ni mahana bez vrijednosti. Za naš
bosanski jezik kao predmet naučnih istra- do kraja. Bio sam siguran, koliko od nauke mentalitet, posebno je važno u glavu utufiti
živanja u sebi ima, u svome razvoju, i da to, znam, da su neka moja saznanja prava na- ovo drugo. A to znači, ne polaziti od mahana,
objektivno i utemeljeno, vratimo na svoje uka i da su to nevjerovatna otkrića. Među- već od vrijednosti. Vrijednosti nam trebaju
mjesto. Ime moje majke je Šuhreta, Šuhra. tim, neke stvari sam doveo u pitanje upravo i one su trajne, a mahane su na žalost tako-
Ja “u neka doba” saznajem da ime svoje maj- kroz istraživačka dostignuća rahmetli Ibra- đer trajna ljudska odlika, pa nam baš zbog
ke mogu pisati i kao Šuvreta ili Šuvra. To je hima Pašića, koji se našao na međi između toga i ne trebaju, zaobići ćemo ih na putu
karikiranje. Ne smijemo to činiti. Naravno dvije ozbiljne nauke – historije i filologije. traženja vrijednosti i smisla svakom našem
da je u takvoj situaciji korisnik bosanskog Historičari i filolozi, ni jedni ni drugi, ne istinskom naporu. Međutim, najteži je za-
jezika totalno zbunjen. Na to sve se “nali- vide vrijednosti u ovom preklapanju, mije- datak kako nauku uklopiti u širi, obično se
jepe” i druge snage ideološki vezane za tzv. šanju, jer su njihove dioptrije namještene kaže, društveni kontekst, pogotovo kako
zajednički jezik. Prave se ludi da ne znaju da samo na jednu kajdu, svoju usku profesio- nauku pretvoriti u struku koja, narodnim
su jezici ovih prostora svakako zajednički. nalnu. Ne da im se mimo toga ili iznad toga jezikom rečeno, pije vode u školovanju na-
Naši jezici – bosanski jezik, hrvatski jezik, pogled baciti ka istinama, ka nekim drugim raštaja koji dolaze. Prošli smo kroz faze za-
srpski jezik i crnogorski jezik – zajednički istinama. Ako ga i bace, “radikalno”, učinit obilaženja, zapostavljanja, neznanja, pa i
su iz razloga što imaju zajedničku novošto- će im se da su iskočili iz svoga kolosijeka, a negiranja jedne takve historijske tvorevine
kavsku dijalekatsku bazu. To je historijska ubrzo će naići i na sumnje i osude bližnjih zvane bosanski jezik. Uprkos svemu, doga-
stvar iz 19. vijeka, koja se preko čitavog 20. iz vlastite nauke, da su otplovili u neke dru- đa se nešto svijetlo, nešto što se opire svim
“preturila” i do 21. vijeka. Međutim, pravo ge vode, mimo naučnih. Kao da je nauka našim nevoljama. Iz iskustva znam da se
na naziv i normiranje jezika, na naše pisce, stega i okvir iz kojeg se ne smije nikud na među studentima, kao i uvijek, javljaju po-
nešto je sasvim drugo i to nam se ne smije drugu stranu pogledati, a kamoli iz nje još jedinci. Kada kažem “kao i uvijek”, mislim
oduzimati. Naši narodi neće biti “zajednički” i iskakati. Ključno je pitanje kako da čo- prvenstveno na moje vrijeme, vrijeme dok
vraćanjem tobožnjeg “zajedničkog” jezika i vjek dopre do istina i kako da brani istine sam ja studirao. Kada studirate, svjesni ste
ustupanja suglasnika h sonantu v radi mira u umjesto svojih ubjeđenja o tim istinama. toga da je oko vas masa mladih ljudi koji-
kući, već ćemo biti “zajednički” uzajamnim I moja ubjeđenja o istinama su samo moja ma je cilj samo položiti ispit, dok su rijetki
uvažavanjem, priznavanjem, poznavanjem, ubjeđenja, a ne gotove, zaključene istine. U oni koji streme tzv. višem cilju. Viši cilje-
a nikako negiranjem, niti ugurivanjem u za- najboljem slučaju mogu biti neki skromni vi su na pojedincima, ali naša boljka leži
jednički jezički ćurak, u kojem bi bilo po- put do istina. Da li je to pravi put, ili nije? u problemu neostvarivosti ujedinjavanja
sebno tijesno govornicima bosanskog jezika, IIi smo zalutali? pojedinaca na putu ka višim ciljevima, jer
STAV 25/11/2022 11