Page 47 - STAV broj 259

“Prvi broj Krajine Roko Kučinić i ja “Prvi broj ‘Krajine’ Roko Kučinić i ja smo ručno slagali
smo ručno slagali oko 30 dana i uspjeli
ga završiti do 26. jula 1946. godine. Zbog oko 30 dana i uspjeli ga završiti do 26. jula 1946. godine.
nedostatka slova, morali smo slagati dvije Zbog nedostatka slova, morali smo slagati dvije po dvije
po dvije stranice i odmah ih štampati, pa
zatim razlagati i nove slagati. Sjećam se stranice i odmah ih štampati, pa zatim razlagati i nove
problema ‘glave’ Krajine, za koju nismo
imali odgovarajuća slova. Ipak, pronađeno slagati. Sjećam se problema ‘glave’ ‘Krajine’, za koju
je rješenje i naziv Krajina sam izrezbario u nismo imali odgovarajuća slova. Ipak, pronađeno je
drvetu i tako, pored redovnog posla, dao
doprinos za nesmetan izlazak prvog bro- rješenje i naziv ‘Krajina’ sam izrezbario u drvetu i tako,
ja lista Krajina, čiji je prvi urednik bio dr. pored redovnog posla, dao doprinos za nesmetan izlazak
Enver Redžić”, objasnio je Kulauzović u
izdanju Krajine od 9. maja 1986. godine. prvog broja lista ‘Krajina’, čiji je prvi urednik bio dr.
Zbog svojih težnji ka istini i objektiv-
nom sagledavanju problema, Krajina je Enver Redžić”, svjedočio je Ibraga Kulauzović
imala tešku sudbinu, uslijed koje je više
puta dolazilo do njenog gašenja. Muha-
med Mulić, novinar Oslobođenja, Vijesni- ćete svoje zadatke pošteno odraditi.’ Kao Mulić, koji je 1964. godine napustio Krajinu
ka i Borbe, a kasnije i Krajine, u Monogra- veliki zaljubljenik u Unu, mada invalid, i počeo raditi kao dopisnik Radija Sarajevo.
fiji povodom 60 godina postojanja Krajine bio je, što bi se reklo, sportski tip; sjeo bi
navodi kako se, nakon još jednog gašenja u svoj čamac s dva vesla i krenuo uzvod- DISTANCA PREMA REŽIMU
i stanke od nekoliko godina, krajem 1960. no. Kada bi materijali bili pripremljeni za Šemsudin Bajrić, koji je bio direktor
godine pokreće izlaženje Krajine, a on je štampu, neko bi ih uzeo, najčešće Slavko lista Krajina u periodu od 1975. do 1981.
s radnog mjesta sudije za prekršaje i do- Obradović, i krenuo Božinim plovnim godine, u Monografiji upoređuje novinar-
bre plaće došao na mnogo slabiju plaću i putem, obalom od Betona do Midžića sla- stvo tada i nakon osamostaljenja Bosne i
posao u Krajini. pova. Obalom bi se razlijevalo dozivanje Hercegovine. On kaže da, iako se smatralo
“Prvi brojevi ponovo pokrenute Kraji- urednika Bože. Uvijek sa smiješkom, on da su novine tada bile režimske, da ih je
ne dobro su prihvaćeni u Bihaću i ostalim bi doplovio do obale, pregledao rukopise i režim finansirao, te da su slijepo provodile
krajiškim općinama. U to daleko vrijeme, odobrio štampanje. Ali, Božo Popović bio politiku režima, to baš i ne stoji za Krajinu.
kad se društvenim poslovima upravljalo je posvećen poslu. Krajinu je ojačao foto- “List Krajina i tada je imao kritičku
diktaturom ovlaštenih pojedinaca, Božo reporterom Ivom Uremovićem, poznatim distancu prema slabostima sistema i po-
Popović bio je pravi demokrata. Na sa- desnim krilom NK ‘Jedinstva’ Tadijom jedinih nosilaca vlasti i političkog utjeca-
stancima kolegija brzo bi podijelio zadat- Đorđevićem, a i Slavko Obradović postao ja. Zbog toga smo često dobijali po glavi,
ke, prihvatajući gotovo svaki prijedlog je novinar. Stvorili smo ekipu koja je bila ali smo to smatrali našim usudom. Ta-
novinara. Te radne sastanke završavao bi kadra da kvalitetno pokriva cijelo zapad- dašnji moji najbliži saradnici i novinari
riječima: ‘Odrasli ste ljudi i vjerujem da no područje Bosanske krajine”, prisjeća je Safet Ćurtović i Hasan Bišćević, kasnije

STAV 20/2/2020 47