Page 74 - STAV broj 236

KULTURA

Bošnjaci i islamska kultura (1)
MEVLEVIJE

U BOSNI

Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava
pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje
velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog
tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako nam Dizdarević
nanovo otkriva Fevziju i Mejliju, Fadil-pašu Šerifovića, Sabita Užičanina i Abdulvehaba Ilhamiju, pokazujući
na primjeru njihovih djela apsolutnu uključenost bošnjačke divanske književnosti u ono što je u to vrijeme
bio mainstream pismenosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga. Sam naslov Bošnjaci i islamska kultura,
u knjizi pisanoj na nešto više od 150 stranica, može izgledati pretenciozno, ali tek nakon čitanja bude jasno
da se ovdje misli na kulturu u užem smislu riječi, na visoku književnost prije svega. Stoga se Dizdarević
posebno fokusira na djelatnost Bošnjaka na perzijskom jeziku, onom jeziku koji je u vrijeme Osmanskog
carstva tretiran kao jezik visoke književnosti

Bošnjaci i islamska kultura, Sedad Dizdarević, Fondacija “Baština duhovnosti”, 2019, Mostar, 166 stranica

Piše: Hamza RIDŽAL Dizdarević citirajući Džamala Ćehajića, naziv nosile samo najvažnije i centralne
hamza@stav.ba bili su pripadnici mevlevijskog tarikata. tekije u Osmanskom carstvu. Ova tekija
Važno je istaknuti da je sarački esnaf po- je također bila i sjedište vrhovnog ehija,
slije tabačkog bio najbrojniji esnaf u Bo- koji je dolazio iz Istanbula da bi prikupio
sni i Hercegovini. Ovaj podatak vjerno prihode iz evropskih dijelova imperije.
ilustrira prisustvo mevlevijskog tarikata Naime, svi trgovci i zanatlije u Osman-
ada govorimo o fenomenu šire- u najširim slojevima bosanskog stanov- skom carstvu bili su udruženi u esnafe
nja islama, islamske kulture i ništva. Veza između mevlevizma i sarač- ili cehove na čijem se čelu nalazio jedan
divanske književnosti kao jed- kog esnafa bila je takva da je u 16. stoljeću duhovni vođa ili šejh kojeg su nazivali
K ne od izrazitijih manifestacija vrhovni “ehi” (starješina) saračkog esnafa ehi. S druge strane, poznata je predaja
islamske kulture u Bosni i Hercegovi- postao šejh mevlevijske tekije na Bentbaši. prema kojoj je posljednji bogumilski
ni tokom povijesti, piše Dizdarević, ne- Kako piše Dizdarević, neki historij- did svoj sveti štap predao mevlevijskom
moguće je a da ne govorimo o značaju i ski podaci i predaje ukazuju da su mev- dedi. Smatra se da je taj štap čuvan u
ulozi koju su na tom polju imali mnogo- levije odigrale ključnu ulogu i u samom mevlevijskoj tekiji na Bentbaši sve dok
brojni sufijski tarikati. Najviše traga na procesu širenja islama u Bosni i Herce- nije srušena, poslije čega se gubi svaki
kulturni život Bosne i Bošnjaka ostavili govini. Pouzdano znamo da su mevlevije trag spomenutom štapu (Mahmutćeha-
su mevlevijski, nakšibendijski, halvetij- bile prisutne u Bosni u vrijeme kada su jić, 1997: 80-89). Ova predaja, bez obzira
ski i kadirijski tarikati. Ipak, u vrijeme Osmanlije došle na ove prostore. Isa-beg da li je istinita ili ne, govori o značaju
Fatihovog osvajanja Bosne mevlevijski i Ishaković, mevlevija i prvi namjesnik mevlevijskog tarikata i njegovoj pred-
bektašijski tarikat bili su najutjecajniji Bosanskog sandžaka 1462. godine, go- vodničkoj ulozi na polju širenja islama i
tarikati na teritoriji Osmanskog carstva, dinu dana prije konačnog pada Bosan- islamske kulture nakon osvajanja Bosne
a u to je vrijeme presudnu ulogu u Bosni skog kraljevstva u Sarajevu gradi prvu u onoj mjeri u kojoj je to narodna svijest
odigrao mevlevijski tarikat. Svi pripad- tekiju, koja kasnije postaje poznata kao zabilježila i pretvorila u kolektivnu me-
nici saračkog (sedlarskog) esnafa, piše Dergah ili Astane. “Poznato je da su ovaj moriju”, piše Dizdarević.

74 12/9/2019 STAV