Page 78 - STAV broj 236

KULTURA

Autobiografski fragmenti (11)
Ovdje su godine najčešće prijelomne

KAKO SMO

PUTOVALI PREMA

SAMIM SEBI

Piše:
Ibrahim KAJAN
Čekam s majkom i ocem tu najavljenu i reklamiranu pretpopisnu emisiju.
Središnji je prilog razgovor s prof. dr. Esadom Ćimićem. Nakon uvodnih
razmatranja značaja popisa stanovništa, te nove nacionalne kategorije
Musliman, voditelj će profesoru: “A kako ćete se Vi opredijeliti?”
Profesor: “I na ovom popisu upisat ću istu nacionalnost koju sam
oduvijek pisao.” “Kako ste se pisali?”, neumoljivo će voditelj. Dr. Ćimić
kaže: “Uvijek sam se pisao Hrvatom. A nacionalnost nije košulja pa da je
sad svučem i odjenem drugu. Vidite, moj brat se opredjeljivao kao Srbin i
rekao mi je da će i na ovom popisu biti Srbin”

KAD SAM OTVORIO “OSLOBOĐENJE”... u državnim institucijama gotovo i nema nad zapadnom varijantom hrvatsko-srp-
Ne znam zašto mi je ostalo u sjeća- Hrvata”. Amidžić je, zloupotrijebivši ple- skog jezika (...);
nju da sam kupio Oslobođenje u Čapljini numsku tribinu pisaca, sipao otrovne ža- – kada u otkrivanju kulturnog nasljeđa
vraćajući se 29. januara 1971. godine iz oke po hrvatskim piscima – jer “šute i ne Bosne i Hercegovine preovlada sistemat-
Opuzena i Metkovića, gdje sam sudjelo- odgovaju na laži Grge Gamulina”. “Kada ski, programski i eruditivan stil rada, otvo-
vao na “Prvim neretvanskim susretima”. ćete mu odgvoriti?” – grmio je misleći da ren prema čitavoj kulturnoj javnosti (...);
Možda su “Neretvanski susreti”, što ih je će grmljavinom očitu nevaljalu djelatnost – kada bude potpuno jasno u čije ime
organizirao Stjepan Šešelj, ipak bili rani- pretvoriti u “med i mlijeko” pozitivne Vi govorite, jer se ova sredina ionako uz
je? Ali, bilo kako bilo, “pamtim” da sam, prakse. (Zanimljivo je da se Grgo Gamulin velike napore odupire pokušajima kulturne
sjedajući na svoje mjesto u busu, otvorio u istom tekstu pozitivno očitovao o “pro- kolonizacije sa različitioh strana, pa mora
te novine velikog formata i na vrhu 8. glašavanju muslimana u naciju”, na što je vjerovati u vlastite snage za izlaz iz vlastite
stranice pročitao naslov složen velikim uslijedila porcija “jezikove juhe” generala krize. (...) Kad se te pretpostavke ispune,
slovima: KADA ĆEMO ODGOVORITI Franje Tuđmana, člana Matice hrvatske.) odgovorit ćemo Grgi Gamulinu.
GRLI GAMULINU? U podnaslovu je pi- Ali, vratimo se “pismu sedmorice”.
salo: “Odgovor grupe sarajevskih pisaca Gotovo sve pretpostavke koje autori U potpisu: Stanislav Bašić, Veselko Koro-
na pitanje Lazara Amidžića postavljeno taksativno navode kao uvjete “kada će se man, Vitomir Lukić, Mirko Marjanović, Niko-
na nedavnom plenumu Udruženja pisaca moći odgovoriti Grgi Gamulini” sadrža- la Martić, Mile Pešorda i Vladimir Pavlović.
Bosne i Hercegovine.” ne su u esejima koje su u Životu br. 11-12,
Pojava ovog pisma izazvana je neumje- 1970, osobito u onima koje su potpisali PISMO U “PISMU”,
snom, a žestokom diskusijom (gosta-pro- Koroman, Martić i Lukić. Sedmorica au- A U PISMU MOJE IME
matrača!) Lazara Amidžića, funkcionera u tora će, kažu, odgovoriti: U toj polovici stranice posebno je uo-
Republičkom komitetu Socijalističkog sa- – kada se između kulture i politike ne kvireno i složeno drugo pismo urednika
veza radnog naroda Bosne i Hercegovine. bude stvarala barijera koja onemogućuje Mugdima Karabega.
Širi kontekst Amidžićevih slapova optuž- otvorenu, iskrenu i argumentiranu razmje- Karabeg, za razliku od onih u Vjesni-
bi članova Udruženja pisaca BiH hrvatske nu mišljenja s jasno deklariranih pozicija ku, Politici i Borbi, objašnjava zašto je on,
nacionalnosti izvire iz bloka tekstova o je- legalne nacionalno-kulturne pripadnosti; kao urednik, kasnio s objavom u Oslobo-
ziku objavljenih u Životu br. 11-12, 1970. – kada se kadrovska struktura u kul- đenju puna 24 sata, i to u gradu gdje se
Naime, u isto vrijeme kad je izašao Život, turnim institucijama, izdavačkim i glasi- događaj i zbio!
u zagrebačkoj Kritici br. 12, 1970, Gamulin lima javne komunikacije uskladi prema Pismo je bilo potpisano pisaćom ma-
je objavio članak koji zamjera bosansko- izbalansiranim nacionalnim interesima; šinom utipkanim imenima: Stanislav Ba-
hercegovačkoj praksi što hrvatskim au- – kada se u jezičkoj praksi osjeti pri- šić, Veselko Koroman, Vitomir Lukić, Mirko
torima zabranjuju “zapadnu jezičku vari- sutnost zaključaka Simpozija o jezičkoj to- Marjanović, Nikola Martić, Mile Pešorda i
jantu, a lektori je prevode u istočnu, te da leranciji, a lektori prestanu vršiti masakr Ibrahim Kajan.

78 12/9/2019 STAV