Page 81 - STAV broj 236
P. 81

i Bajo Stanišić, koji su u Mostar doveli
                                                                               pet-šest hiljada četnika. To je već 1943.
                                                                               godina. Ustaše sa Nijemcima su bili s
                                                                               desne strane Neretve. Mi smo ko biva
                                                                               ilegalci. Ja sam mogao tada imati trinaest
                                                                               godina. Kome da se opredijelim? Nisam
                                                                               mogao ni ustašama ni četnicima. Opredi-
                                                                               jelio sam se da budem ilegalac organizo-
                                                                               van u USAOJ-u. Mladih muslimana nije
                                                                               tada bilo, odnosno, ja za njih nisam znao,
                                                                               pošto se nisu pojavili u Domu. U to vri-
                                                                               jeme moja majka je pomagala ilegalcima
                                                                               u Vitini i skrivala ih u našoj kući. Tako
                                                                               je primila u kuću židove Roberta i Jelku
                                                                               i njihovo dvoje djece i spasila ih da ne
                                                                               budu transportovani u logor. Oni su se
                                                                               kasnije prebacili u Italiju i ostali su živi.”

                                                                               ISKUSTVA S GOLOG OTOKA
                                                                                  Antifašistički i antitotalitaristički
                                                                               naboj koji je nosio u sebi bio je i ostao
                                                                               njegova pogonska snaga. Kao student u
                                                                               Sarajevu, uočio je nepravdu komunistič-
                                                                               kog režima, čemu se oštro usprotivio. O
                                                                               tome je, također, govorio u spomenutom
                                                                               intervjuu. “U septembru sam došao u Sa-
                                                                               rajevo na nastavu. Ali ja nisam više vruć
                                                                               za partiju. Vidim šta se dešava. Primijetio
                                                                               sam da ministri imaju povlašten položaj.
                                                                               Imaju velike plate, ministarske magazi-
                                                                               ne, limuzine sa crvenim tablicama. Imaju
                                                                               veliki komfor, što odudara od siromaštva
                                                                               koje je bilo oko njih. Imaš s jedne strane
                                                                               veliku bijedu naroda, veliku nestašicu, a,
                                                                               s druge strane, veliki standard funkcio-
                                                                               nera koji su dobro iskoristili svoje uče-
                                                                               šće u NOB-u. Počeli su se ponašati lider-
                                                                               ski i komformistički. Saznali smo da je
                                                                               i kod Tita prisutan veliki komformizam
                                                                               i da stanuje u Belom dvoru, što je nama
                                                                               odudaralo od radničke, proleterske ega-
                                                                               litarističke koncepcije. I onda smo to
                                            O tome svjedoči izjava Ferida Buturovi-  počeli kritizirati. (...) Mislimo mi, neće
                                            ća, omladinskog brigadnog i divizijskog   nama ništa biti, mi smo studenti i kriti-
          docenta i poslije izbora za redovnog pro-  rukovodioca: “(...) mada vrlo mlad, isti-  kujemo dobronamjerno. Uostalom, neće
          fesora. Pokazuje mi prof. Bušatlija jedan   cao se kao jedan od najdisciplinovanijih   nas niko čuti. Međutim, UDB-a je to sve
          rad i kaže: ‘Ovo je rad iz geomorfologije,   i najborbenijih omladinaca, pripravan   pratila. Bilo je dosta doušnika. Ubrzo smo
          ovaj je iz fizičke geografije, ovaj iz neo-  uvijek za izvršenje svakog zadatka koji   zazirali jedan od drugog. Shvatio sam da
          tektonike i geologije kvartala.’ Ja, narav-  bi mu se povjerio. Njega i grupu kojoj je   od jednakosti nema ništa”, kazao je Bu-
          no, prvi put čujem neke od ovih naučnih   pripadao morali smo često sprečavati u   šatlija Nihadu Halilbegoviću, ističući
          disciplina i blijedo gledam profesora. E,   izvršavanju akcije, s obzirom na rizik i   da je on uhapšen u aprilu 1949. godine
          tada se u meni nešto prelomilo”, piše Ha-  opasnost kojima su podvrgavali i sebe i   i smješten u Sarajevski zatvor. Svrstali
          lilbegović u uvodu knjige, ističući da je   druge”, izjavio je, između ostalog, Butu-  su ga u kategoriju kritizera i brbljivaca,
          tada odlučio prikupiti podatke o Buša-  rović o Bušatliji.           kako je sam kazao. Šezdeset dana u za-
          tlijinom radu i životu, ne znajući da će o   Halilbegović navodi da su Bušatliju   tvoru niko ga ništa nije pitao, a onda su
          tome jednog dana pisati knjigu.   fašističke vlasti Mostara više puta hap-  došli iz UDBA-e i prebijali zatvorenike.
            Profesor Bušatlija rodio se 1930. go-  sile, ali je on svaki put nakon puštanja   Taj su metod, kako pripovijeda Bušatlija,
          dine u Vitini, općina Ljubuški, gdje je   nastavljao s ilegalnim radom. U velikom   prenijeli i na logor na Golom otoku, koji
          završio osnovnu školu. Srednju školu za-  intervjuu koji je Halilbegović s Bušatli-  se u to vrijeme tek formirao. Bez ikakvog
          vršio je u Mostaru, a Filozofski fakultet u   jom napravio 11. novembra 2008. godi-  sudskog procesa, Bušatlija je osuđen na
          Sarajevu. Već s trinaest godina, kako piše   ne, njegov je sagovornik, između osta-  godinu dana društveno-korisnog rada.
          Halilbegović, još 1943. godine, Bušatli-  log, rekao: “S lijeve strane Neretve bile   Strpali su ih u ćiru i bez ikakve najave
          ja se priključio antifašističkom pokretu.   su četničke vojvode Samardžić, Jevđević   odvezli na Goli otok.



                                                                                                   STAV 12/9/2019  81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84