Page 67 - STAV broj 401

“Alija Nametak, MB.1444/I: Osuđen gore. Nažalost, neposredno pred smrt dosta
je na kaznu zatvora u trajanju od petnaest ga je mučila i senilnost, bio je dementan,
godina. Kazna mu je smanjena na deset go- tako da nismo mogli imati neku intelektu-
dina. Početak kazne 8. aprila 1945. godine. alnu raspravu”, otvara profesor Nametak
Istek kazne 8. april 1955. godine. Dana 6. naš razgovor.
maja 1954. godine uslovno pušten (broj.
5262/54). Osuđen je: zbog toga što je od ZATVORSKI DŽEMAT
1941. godine pa za čitavo vrijeme okupaci- “Spomenut ću jedan sitan detalj u vezi
je, na dužnosti profesora i književnika, no- s tim kako je šira zajednica prihvatila vi-
vinara, sekretara glavnog odbora ‘Narodne jest o smrti moga oca. Jedan zagrebački list
Uzdanice’, intendanta i lektora Narodnog objavio je kratak nekrolog, kratku bilješku o
pozorišta djelovao kao ustaški ideolog i agi- smrti Alije Nametka, na što je reagirala jed-
tator. Što je kroz svoje javne istupe, pripo- na sarajevska novinarka u novini Komunist.
vijetke i novinske članke služio okupatoru Ta novina primarno je izlazila u Beogradu,
i ustaškom pokretu. Učestvovao u pljački i a imala je i po svim većim jugoslavenskim
rasprodaji otete imovine Srba i Jevreja, kao centrima svoja izdanja. Ona je objavila u
član Nadzornog odbora”, stoji u dobro po- Komunistu članak u kojem suštinski nagla-
znatom dokumentu sačuvanom u Kazne- šava kako je sramotno da se uopće obilježava
no-popravnom zavodu Zenica. smrt Alije Nametka. To je bila reakcija koju
Novovjekovni Bašeskija, kako ga kriti- nikada ne mogu zaboraviti. Ona je poslije
ka zove, književnim radom počinje se bavi- okrenula ćurak na drugu stranu, nakon tog
ti još u godinama mladalaštva, prvenstveno događaja u više navrata sam i razgovarao s
objavljivanjem narodnih priča i narodnih njom, donekle se možda i nacionalno osvi-
pjesama muslimana, a potom kao student jestila, ali definitivno je taj članak dotakao i
počinje pisati novele i pripovijetke, te ih mene i moju porodicu. Može se reći da je ta
objavljivati u književnim časopisima u Za- reakcija u Komunistu bio odslik općeg pro-
grebu. Po dolasku u Sarajevo piše u Novom mišljanja tadašnje komunističke elite o liku
Beharu, Kalendaru Narodne uzdanice, Gla- i djelu Alije Nametka”, priča o tome kako
sniku Islamske vjerske zajednice, ali i u broj- je umirući komunistički sistem ustrajavao
nim drugim časopisima i novinama toga na obračunu s nepoćudnima.
vremena. Objavio je više zbirki pripovi- Alija Nametak proveo je u zatvoru tačno
jedaka, novela, putopisa te nekoliko zbir- devet godina i jedan mjesec. Služio je kaznu
ki narodnog stvaralaštva – narodne epske primarno u zeničkom kazamatu, a kasnije,
i lirske pjesme te narodne pripovijesti iz prisjeća se Fehim, s 1950. na 1951. godi-
Bosne i Hercegovine. Najznačajnije zbirke nu, bio je zatvoren i u Sremskoj Mitrovici.
pripovijedaka su mu Bajram žrtava, Dobri “Sjećam se dobro da sam mu s rah-
Bošnjani, Za obraz, Ramazanske priče, Trava metli majkom išao u posjetu u Sremsku
zaboravka i Tuturuza i šeh Meco. Okušao se Mitrovicu, možda jednom ili dva puta da
i u historijskoj drami Narodna vlada 1938. sam i u Zenicu otišao, ali se tih detalja ne
godine, a potvrdio u komedijama Omer za sjećam. Mislim, bio sam dijete, nisam po-
naćvama i Abdulah-paša u kasabi. šao ni u osnovnu školu. Ipak, ono što sam
Posthumno je objavljen Sarajevski nekro- kasnije saznao, kako iz prve ruke, tj. od
logij, a onda i Sarajevske uspomene. Zbirka oca, ali i istraživanjem, jeste da je Alija
pripovijedaka Za obraz i druge priče na po- Nametak bio u zatvoru s grupom vjerni-
licama knjižara našla se 1998. godine. Nju ka koji su čak i džematile klanjali i učili
je za štampu priredio piščev sin Fehim Na- Časni Kur’an. Bili su u tako tijesnim pro-
metak, koji je za Stav govorio o detaljima storijama da se u njima nije moglo kako
vezanim za posljednje dane svoga oca, ali i o treba ni leći, ali su oni uvijek pronalazili
njegovom životu premreženom iskušenjima. način da klanjaju u džematu. Govorio mi
“Dobro se sjećam trenutka njegovog je da nije znao suru Jasin napamet prije
preseljenja pošto smo mi u to vrijeme živje- odlaska u zatvor, odnosno nije znao pro-
li pod jednim krovom, u jednoj kući. Moja učiti suru Jasin bez gledanja u Kitab, a da
rahmetli majka Saliha ranije je umrla, tako je u zatvoru naučio. S njim je ležalo i više
da sam sa suprugom i djecom živio zajedno hafiza, ali i drugih vjerničkih ljudi, koji
s ocem. Do zadnjeg dana smo ga njegovali. su zajedno s njim prepisali Časnu Knjigu.
Bio je težak bolesnik. Nakon loma noge bio Naravno, detaljno su rukopis pregledali, Fehim Nametak zanimljivu anegdotu iz
je gotovo nepokretan, a imao je i razne dru- da se ne bi potkrala greška. Među silnim zatvorskih dana svoga oca.
ge zdravstvene tegobe. Posljednjih godinu rukopisima našao se i Jasin, koji je on Uzmemo li u obzir činjenicu da je u
i po nismo se odvajali. Umro je u noći s 8. kasnije naučio napamet i, interesantno, Jugoslaviji bilo “opasno” vidjeti javne lič-
na 9. novembar, a već 10. novembra 1987. učio je tu suru do posljednjeg udaha i iz- nosti u društvu Alije Nametka, logično je
godine ukopan je u Faletićima, gdje smo daha. Čak i iznuren senilnošću, s potpu- bilo pitati njegovog sina s kim je naš veliki
imali privatni posjed. To imanje bila je, za- nom demencijom, Jasin je bio ono čega pisac, izuzmemo li porodicu, najviše pro-
pravo, ostavština majčine porodice, porodice se sjećao. Ni mene nije prepoznavao, ali vodio vrijeme.
Spaho, a i prije smrti mojih roditelja znali bi ipak sjedao na dušek i učio Jasin, od “Rodoljub Čolaković, pisac, tada visoki
smo da je njihova želja da budu sahranjeni početka do kraja, bez greške”, prepričava komunistički funkcioner, znao je dolaziti u

STAV 11/11/2022 67