Page 66 - STAV broj 401

KULTURA

35. godišnjica smrti Alije Nametka (Mostar, 1906 – Sarajevo, 1987)

DA JE DOČEKAO DANAŠNJICU,

ALIJA NAMETAK BIO BI

STO POSTO BOŠNJAK

“Rodoljub Čolaković, pisac, tada visoki komunistički funkcioner, znao je dolaziti u posjetu Aliji
Nametku. Govorio bi mu da može utjecati na smanjenje zatvorske kazne, čak i na potpuno puštanje
iz zatvora, ali da to neće uraditi jer se moj otac tobože nije dolično ponašao. Dobro znam da mu je

jednom prilikom moj otac rekao, potrudit ću se citirati: ‘Neću se promijeniti ni za dlaku, svoj život
ne dam u zamjenu za slobodu.’ Alija Nametak bio je u potpunosti ekskomuniciran, izopćen iz svih
mogućih tokova. Ono što znam jeste da je ipak pronalazio svoje intelektualno društvo među piscima
i u tom vaktu. Naprimjer, veliki prijatelj bio mu je Rešad Kadić”, kaže prof. dr. Fehim Nametak, sin
jednog od najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca.

Piše: Mirza ABAZ

“Neću se promijeniti ni za dlaku, svoj ži-
vot ne dam u zamjenu za slobodu”, rečenica
je koja je obilježila naš razgovor s Fehimom
Nametkom, osmanistom, univerzitetskim
profesorom u mirovini, nekadašnjim direk-
torom Orijentalnog instituta u Sarajevu te
sinom Alije Nametka, bošnjačkog i bosan-
skohercegovačkog pripovjedača, dramatičara
i folkloriste, jednog od najznačajnijih knji-
ževnika ovih prostora između dva svjetska
rata. To je rečenica koju je Alija Nametak
rekao Rodoljubu Čolakoviću, također piscu
i jednom od nekadašnjih vodećih komuni-
stičkih funkcionera u Socijalističkoj Fede-
rativnoj Republici Jugoslaviji, nakon što mu
je bilo kazano da neće biti pušten iz zatvora
zbog “nedoličnog ponašanja”.
U noći sa 8. na 9. novembar 1987. godi-
ne na Ahiret je preselio ovaj istaknuti boš-
njački autor, čovjek koji je precizno do srži
pisao o izazovima s kojima su se susretali
Bošnjaci i o njihovim gubicima, ali i o ne-
prestanoj borbi ovog naroda za opstanak i
ostanak, o snazi koja ga je tjerala da ne po-
klekne unatoč svim nedaćama koje su mu se
konstantno nametale. O toj snazi, koja tjera
na nastavak borbe, najbolje je mogao govo-
riti i pisati upravo on, koji je zbog učešća u
kulturnom i književnom životu za vrijeme
Nezavisne Države Hrvatske osuđen 1945.
godine na petnaest godina zatvora, od čega
je odležao devet. Pisac, intelektualac, ni
kriv ni dužan.

66 11/11/2022 STAV