Page 25 - STAV broj 363

da bi završio nabrajanje krizom koju je Prijedlozi za reformu Ujedinjenih
prouzrokovao virus korona. nacija od ranije su poznati. Prije svega,
Ova posljednja nam je za svega dvije oni su bazirani na potrebi za pravednim
godine u punom svjetlu prikazala nespo- svijetom, a uključuju ukidanje prava na
sobnost međunarodnih institucija, prije veto u Savjetu sigurnosti UN-a, poveća-
svega Svjetske zdravstvene organizacije nje broja stalnih članica s 5 na 20 i sma-
(WHO), ali i UN-a, kao i diskrepanciju njenje ovlaštenja Savjeta sigurnosti tako
između retorike pune solidarnosti i hu- da bude odgovoran Generalnoj skupštini
manizma, te prakse u kojoj se svako za- UN-a. Ukratko, to bi bila međunarodna
tvara u svoj tor ne hajući ni za neposred- institucija bazirana na većem stepenu de-
ne komšije. mokratije no što su to pobjednici Drugog
“(...) velike sile su igrale ono što se svjetskog rata predvidjeli.
može opisati kao destruktivne uloge u Međutim, kritika postojećeg među-
međunarodnom sistemu. Dok su SAD narodnog poretka samo je jedan aspekt
značajno djelovale na slabljenje posto- ove knjige. Podsjetimo se da je njen na-
jećih međunarodnih institucija, druge slov Turska kao stabilizirajuća sila u doba
velike sile, poput Rusije i Kine, nisu previranja. Stoga je dobar dio knjige po-
uspjele pružiti rješenja za postojeće iza- svećen upravo opisivanju stabilizirajuće
zove unutar ovih institucija. Uprkos svo- uloge Turske, navodeći primjere s detalj-
joj retorici i protivljenju unilateralizmu nim objašnjenjima.
Sjedinjenih Država, oni nisu uspjeli for- U svakom od primjera predstavljenih
mirati efikasne multilateralne instituci- u knjizi autor pokazuje kako su turski
je i međunarodnu saradnju”, ocjenjuje pregovori ili intervencije bile usmjerene
Fahrettin Altun. ka uspostavljanju stabilnosti: Turska je
“I UN i NATO su strukturirani na učinila svoj dio u implementaciji Anna-
način da su globalni izazovi važni samo novog plana za ostrvo Kipar. Istovreme-
kada su direktno ugrozili Zapad. To nije no pokazuje snažan otpor nezakonitim
samo nepravedno, već i nerazumno za koracima koje preduzimaju Grčka i ad-
dobrobit samog Zapada.” ministracija kiparskih Grka u Egejskom
moru i istočnom Mediteranu.
REFORME SU NEOPHODNE Napori Ankare da poboljša humanitar- istovremeno sprečavajući da se energetska
Altun ističe da “više od tri decenije ne i političke uvjete koje je stvorio Was- konkurencija na istočnom Mediteranu
nakon hladnog rata debata o novom me- hington okupacijom Iraka jesu neupitni. pretvori u sukob. Zahvaljujući pomoći
đunarodnom poretku, koji bi suštinski Turska je bila ta koja se borila da Turske Libiji, izbori i politička stabilnost
preobrazio međunarodne institucije us- spriječi građanski rat u Siriji i uložila ponovo su postali mogući.
postavljene tokom i nakon Drugog svjet- sve napore da ublaži humanitarne trage- Aktivna vanjska politika Turske u po-
skog rata, tek treba da postigne prakti- dije izazvane ratom. Intervencije Turske sljednjih 20 godina, a nakon stanja duboke
čan konsenzus” i primjećuje da su stalne protiv terorističkih organizacija također hibernacije, jeste često, prije svega na Za-
članice Savjeta sigurnosti UN-a najveća su sprovedene u okviru međunarodnog padu, optuživana, bez obzira na rezultate,
prepreka reformama koje bi promijenile prava. Štaviše, Ankara je pomogla u ak- za upravo suprotno – kao “destabilizira-
status quo. Naravno, ova knjiga koja, iz- tivnostima rekonstrukcije koje su potreb- juća”. To je velikim dijelom propaganda
među ostalog, opisuje prijedloge refor- ne za stabilizaciju područja očišćenih od koja funkcionira po (Goebbelsovom) prin-
mi koje je predsjednik Erdoğan sažeo u ovih grupa. cipu “optuži protivnika za ono što sam
slogan “Svijet je veći od pet” oslanja se i Djelovanje Turske u libijskoj krizi radiš”, a preostalim dijelom to je želja za
inspirirana je tim idejama. “Cjeloživot- spriječilo je da zemlja ponovo uđe u spi- očuvanjem (međunarodnog) statusa quo,
na borba predsjednika Erdoğana za našu ralu građanskog rata i da se možda vrati odnosno diskreditiranja Turske, koja je
zemlju bila je inspiracija iza ove knjige... u diktatorsko doba. Sporazumi potpisa- taj status poremetila buđenjem, jačanjem
Njegova neumoljiva težnja za globalnom ni između vlada Turske i Libije krajem i pozivima na reformu međunarodnih
pravdom i pravednošću mora biti primjer 2020. godine postavili su temelje za politi- institucija, odnosno svjetskog poretka.
koji trebamo slijediti.” ku obostrane dobiti između dvije zemlje, Ova je knjiga neophodna svakome ko
ima želju za boljim razumijevanjem ne
samo turske vizije o pravednijem svijetu
Aktivna vanjska politika Turske u posljednjih 20 godina često nego i za razumijevanjem turske vanjske
je, prije svega na Zapadu, optuživana, bez obzira na rezultate, politike uopće. Svjestan da će viđenja i
analize iznesene u njegovoj knjizi biti
za upravo suprotno – kao “destabilizirajuća”. To je velikim predmetom kritike, dr. Fahrettin Altun
dijelom propaganda koja funcionira po (Goebelsovom) izražava nadu da će kritike biti kon-
struktivne “s obzirom na to da je jedi-
principu “optuži protivnika za ono što sam radiš”, a ni način da se suprotstavimo globalnim
preostalim dijelom to je želja za očuvanjem (međunarodnog) izazovima našeg vremena dobronamjer-
nost i intelektualno poštenje”, dodajući:
“statusa quo”, odnosno diskreditiranja Turske, koja je taj “Ako mogu da podsjetim dovoljno ljudi
status poremetila buđenjem, jačanjem i pozivima na reformu na opasnosti nedjelovanja, postigao sam
cilj.” U svjetlu globalnih izazova to zai-
međunarodnih institucija, odnosno svjetskog poretka. sta nije malo. n

STAV 18/2/2022 25