Page 35 - STAV broj 363

Kao i u evropskim zemljama, Dan nezavisnosti bit će
obilježen i širom Sjeverne Amerike. Kako kaže Abdulah
ef. Polovina, Dan nezavisnosti BiH će biti na neki od
prigodnih načina obilježen u svim gradovima gdje žive
i djeluju Bošnjaci na različite načine, od učenja tevhida,
održavanja predavanja i tribina, manifestacija do

okupljanja pred sjedištima guvernera i administracije u
određenim gradovima saveznih američkih država.

pričaju u vezi s Danom nezavisnosti do- Italija je zemlja u kojoj Islamska za-
movine Bosne i Hercegovine ili nekom jednica Bošnjaka postoji tek nekoliko
Poljo segmentu bošnjačke i bosanske historije godina, ali to njene aktiviste koji su,
ili kulturno-umjetnički program, bitno je osim kroz džemate, aktivni i u nekoliko
počinje s organiziranjem Bošnjaka u da se o Bosni čuje ovdje u Kanadi. Radi- udruženja s bošnjačkim i bh. predzna-
Kanadi. Zanimljivo je da Karačić svoje mo sve da mi koji smo nešto svjesniji i kom nije spriječilo da obilježavaju važne
početke veže za Nijagarine vodopade, privrženiji domovini utječemo na mlade datume kontinuirano od kraja Agresije
gdje je postigao niz poslovnih uspjeha. Bošnjake u Kanadi kako bismo u njima na Bosnu i Hercegovinu do danas.
Tada nije bilo puno Bošnjaka na ovom probudili interes za domovinom. Nekada “Bošnjaci i bh. patriote ne zaboravljaju
području, što se danas u značajnoj mjeri nije lahak posao, ali mi ne odustajemo, jer značajne datume iz historije svoje domo-
promijenilo. Porodica Husika živjela je nam je cilj da se o Bosni i Hercegovini još vine, od kojih je Dan nezavisnosti jedan
blizu Karačića, o kojem imaju riječi hvale. dugo govori na Nijagarinim vodopadima od najbitnijih. Još prije nastanka IZB u
Upravo su Husike, ali i ostali Bošnjaci s i u Kanadi, pa i na cijelom kontinentu”, Italiji i džemata kulturna udruženja naših
Nijagarinih vodopada i okoline nastavi- naglašava Malik Husika. sunarodnjaka su uvijek na prigodan način
le Karačićev put tako da i dalje njeguju obilježavala ovaj značajni datum. Možemo
svoju tradiciju, kulturu i historiju dese- Širom Skandinavije bit reći da nema poseban ili unaprijed odre-
tinama hiljada kilometara od domovine. đeni način obilježavanja, jednostavno,
“Hasan je bio začetnik svega što ima će organiziran veliki broj svako udruženje odlučuje za sebe način
veze s Bošnjacima i Bosnom u Kanadi. manifestacija u znak sjećanja kojim će uveličati taj značajni datum, da
Ono što mi danas možemo uraditi jeste li to bilo nekim ručkom ili večerom čla-
da budemo na nekom njegovom putu, ču- na najvažniji dan u novijoj nova, pozivanjem nekog pjevača ili pre-
vamo ime Bosne, Bošnjaka i vjeru islam. historiji Bosne i Hercegovine. davača iz Bosne, da li izvedbom folklora
Historijski bitne dane obilježavamo u Ka- ili sevdalinki... Ono što je bitno za svako
nadi kontinuirano. Ja sam rođen u Kana- Posebno su zanimljiva dva udruženje jeste usaditi svijest našim suna-
di, ali me to ne sprečava da čuvam svoju događaja u Kraljevini Danskoj, rodnjacima, a pogotovo mlađim generaci-
tradiciju i jezik bosanski. Što se tiče Dana jama koje se nisu školovale u BiH, o tom
državnosti, mi u Kanadi obilježavamo ga o kojima govori ambasador bitnom datumu i zašto je bitno da ga se
na sličan način kao u drugim zemljama. Bosne i Hercegovine u ovoj prisjećamo. Ako smo u tome uspjeli, način
Da li je to neki program ili akademija s obilježavanje je najmanje bitan. Jedna od
večerom na kojima imamo govornike koji zemlji Emir Poljo. najbitnijih, ako ne i najbitnija stvar koja
definira jedan narod jeste njegova svi-
jest o samome sebi i o svojoj zajedničkoj
historiji. Jednostavno, u modernom dobu,
u današnjem svijetu koji je nastao tokom
XX stoljeća, ako neka skupina ljudi nema
zajedničku svijest o svojoj prošlosti, onda
se ta skupina ne može definirati kao ‘na-
rod’. Može se definirati kao manjina, kao
vjerska ili etnička podskupina, kao nosi-
telj nekog jezika, ali nije ‘narod’ u punom
značenju te riječi. Na koncu, ako gledamo
borbu Bošnjaka za samoopredjeljenje od
povlačenja Osmanskog Carstva iz Bosne
pa sve do kraja posljednjeg rata, pa mo-
žemo reći i dan-danas, možemo ukratko
reći da je zajednička tačka svih tih borbi
borba protiv uskraćivanja našeg prava da
budemo smatrani narodom kao i svi osta-
li narodi svijeta”, kaže Nermin Fazlagić,
predsjednik IZ Bošnjaka u Italiji i akti-
Melbourne vista Udruženja “Stećak”. n

STAV 18/2/2022 35