Page 39 - STAV broj 363
P. 39

POLA STOLJEĆA





          MUVEKITA





          MENSURA ZLATARA






          Pola stoljeća Mensur Zlatar se penje na sahat-kulu i spušta s njenih tridesetak metara visine
          da bi namjestio sat po kojem je čuvena. “Jedino sam pauzu napravio kada sam služio vojsku,
          nikad više. Navijao sam ga i tokom Opsade Sarajeva. Održavalo se koliko se moglo, gađali

          su je, bila je oštećena pri vrhu. Ništa nije rađeno nazor.” Nasljednika u porodici ima, ali neće
          nastaviti njegovim zlatarskim poslom. “Na školama su”, kaže Mensur. Zato se pobrinuo da
          nađe ko će nastaviti lijepu obavezu muvekita.


         Piše: Nedim HASIĆ
         Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

                 ada iziđe pred vrata svoje radnje   čekala da kula otkuca pa da se na Begovoj
                 da protegne kosti nakon sati pro-  džamiji upale kandilji. A nakon toga su
                 vedenih pogrbljen pod lupom za   s okolnih džamija, kada vide kandilje na
         K zlatarskim stolom, prvo što zlatar   Begovoj, palili i oni svoje kandilje. Me-
          Mensur Zlatar ugleda kada podigne glavu   đutim, s vremenom se i to promijenilo,
          uvis jeste sahat-kula. Vitka čaršijska ljepo-  vratila se nakon rata tradicija ramazan-
          jka važan je dio Mensurovog života, ona je   skog topa s Vratnika i sve džamije pale
          skoro pa član porodice, već tačno 55 godi-  kandilje kada čuju top, a danas imate pa-
          na. Od dana kada je 1967. godine postao   metne telefone koji pokazuju tačno vri-
          njezin muvekit. Neko ko se brine da ku-  jeme svuda u svijetu pa mujezin ne mora
          lin sahat jasno kuca i da njegove zlaćane   nikoga čekati da oglasi iftar. Imaju telefon
          kazaljke nikada ne stanu. Da uvijek poka-  i odmah okuišu.”
          zuju tačno vrijeme. “Muvekit! Golemo je
          biti muvekit na Čaršiji”, kažemo mu dok   RADNJA BRAĆE ZLATAR
          stojimo ispred njegove stare radnje u sa-  Vraćamo se natrag u radnju. Njezini
          rajevskom Kazandžiluku. Slušamo otku-  su zidovi vremeplov sarajevske čaršije,
          caj bata s kule. “Jeste, golemo, mada je to   spomenar Mensurove porodice, vještih
          danas više simbolično”, kaže nam Mensur.   zanatlija koji su nekada obučavali šegrte
            “Prije sam morao nastojati da tokom ra-  iz zlatarskih radnji u okolnim ulicama.
          mazana budem tačan jer je Begova džamija   Staklene vitrine čuvaju tabakere, ogrlice,





















                                                                                                   STAV 18/2/2022 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44