Page 41 - STAV broj 363

historiji Bosne (Tahiri dijari Bosna) na je do tada bio muvekit, ja sam ga mijenjao vremenu, ne bi se trebalo dirati sedam
turskom jeziku. Salih-efendija je uz i poslije njega sam ostao glavni muvekit dana, ali je drugačije jer radi po lunarnom
muvekitske dužnosti bio i bibliotekar do danas.” vremenu, akšam se pomjera svaki dan
Gazi Husrev-begove biblioteke, a kraće Od tada Mensur Zlatar jednom ili dva jednu minutu i onda ga ja namjestim da
se vrijeme bavio i trgovinom. Preselio puta sedmično popne se uz 76 stepenica kasni jednu minutu svaka 24 sata. Danas
je 1888. godine i pokopan je u haremu do vrha kule da bi nariktao njezin sahat. će akšam otkucati u 17.21, sutra u 17.22 i
Rogo-zade džamije. “Polako idem, mogu još, hvala Bogu, do- tako svaki dan.”
Po njegovoj smrti službu je vršio naj- bro je za formu”, smije se. Kaže da je me- Pola stoljeća Mensur Zlatar se penje
prije njegov stariji sin Husein-efendija, hanizam sata isti kao kod sličnih satova, na sahat-kulu i spušta s njenih tridese-
a zatim Akif-efendija, koji je na bolji “ali ga ja namještam i regulišem da poka- tak metara visine da bi namjestio sat po
svijet otišao 1937. godine, od kada je zuje lunarno vrijeme.” Pojednostavljeno kojem je čuvena. “Jedino sam pauzu na-
muvekit bio profesor Muhamed Pašić. rečeno, to znači odrediti visinu sunca u pravio kada sam služio vojsku, nikad više.
Ostalo je zapisano i da je godine 1889. trenutku zalaska. Tada kazaljke treba da Navijao sam ga i tokom Opsade Sarajeva.
plaća muvekita uz Begovu džamiju bila pokažu 12 sati. Kako pojašnjavaju fizičari, Održavalo se koliko se moglo, gađali su
105 forinti godišnje. po lunarnom vremenu novi dan počinje je, bila je oštećena pri vrhu. Ništa nije
“Hadži Fejzulah ef. Hadžibajrić bio u momentu astronomskog zalaska sun- rađeno nazor.” Nasljednika u porodici
je muvekit kada je vakuf, koji je vlasnik ca. Tada sat na kuli pokazuje 12 sati i po ima, ali neće nastaviti njegovim zlatar-
sahat-kule, 1967. godine zatražio od Ab- lunarnom kalendaru nastaje novi datum. skim poslom. “Na školama su”, kaže Men-
dulaha Kasumagića da pozlati kazaljke na Vremenski razmak između zalaska i izla- sur. Zato se pobrinuo da nađe nekoga će
sahat-kuli. Zanatlija Kasumagić, prijatelj ska sunca nikada nije isti, pa je mehanizam nastaviti lijepu obavezu muvekita. “Ne
mog oca Kenana, okupio je ekipu u kojoj potrebno stalno podešavati. I upravo je to znam jesam li se umorio, ali idem pola-
sam i ja bio. Rastavili smo sat, skinuli smo dužnost muvekita. Posebno je bila važna ko ka svom kraju. Sada sam u penziji,
ciferbate, kazaljke i brojeve da se pozlate u stara vremena, kada u kućama nije bilo ali radim dodatno, dopunska djelatnost,
i to smo radili kroz prozore, pomoću ve- satova pa je sahat-kula pokazivala vrijeme tako da se previše ne umaram. Bavim se
likih greda jer je sve veliko i teško”, sjeća akšam-namaza. popravkama, prepravkama, nemam sad
se Zlatar. “Kasumagič je, kada smo rasta- “Mehanizam je kao kod svih drugih nekih velikih radova”, kaže Zlatar, zavr-
vili sat, vidio da ga treba popraviti, neki gradskih satova. Ima dva velika utega, šavajući svoju priču. “A muvekit... Mora
su dijelovi bili dotrajali. Renovirao ga je jedan pokreće satni mehanizam, drugi me naslijediti neko ko je tu blizu, ko može
i, kada smo sve postavili, zamolio je mene pokreće zvono”, pojašnjava nam Zlatar. pratiti kulu. Ima jedan momak, pa ga ja
da ga održavam. Do tada su uglavnom to “Utezi su na sajli koja je duga trećinu kule, uvodim u to, uputim ga šta se radi. Naj-
radili imami, ali se nisu baš previše u to navije se do vrha i otprilike traje oko se- teže mu je preračunavanje, da zna koliko
razumjeli. Fejzulah-efendija Hadžibajrić dam dana. Da ide po srednjoevropskom mu je do zalaska sunca. Naučit će.” n

STAV 18/2/2022 41