Page 40 - STAV broj 363

DRUŠTVO

jatagane, prstenje, satove... “Mi smo ne- je bilo u Bursi i Istanbulu i, kada su neki kasarne, koja je stajala na mjestu današ-
kada imali svoju radionicu na Baščaršiji. rođaci išli tamo, pronalazili su vezu”, priča nje Jajce kasarne. Kako je bila od drvenog
Firma se zvala ‘Braća Zlatar’, još u vrije- Mensur. “Teško je to kod nas istražiti jer materijala, a prilično visoka, to se okolno
me stare Jugoslavije, kraljevine. Držali nema papira, Sarajevo je gorjelo nekoliko stanovništvo pobojavahu da je vjetar ne
su je moj dedo i njegov brat. U radionici puta i nestale su u tim požarima arhive.” sruši i zbog toga je oborena 1890., a sat je
su tada imali pedesetak radnika. Prostor smješten u susjednu džamiju. Sve troš-
je kasnije nacionalizovan, pa su kasnije HISTORIJA SAHAT-KULE kove oko ove sahat-kule snosio je Hadži
nekoga uselili, pa je prodat. Uglavnom, Koliko god puta da su gorjele, neki Salihaga Ramić, kazandžijski trgovac. O
zgrada još postoji, ali više nije naša”, pri- su arhivi ipak preživjeli pa je historija satu je vodio brigu Avdija Sabljar, zvani
ča nam Mensur milujući staklo u tankim sarajevske sahat-kule, one kojoj je Zla- Dedo. Godine 1934. bila se povela akcija
okvirovima. tar muvekit, poprilično istražena, mada oko obnove ove sahat-kule, ali do obno-
Članci i reklame od prije Drugog svjet- je ostao nepoznat samo podatak koje je ve nije došlo.”
skog rata, fotografije čaršijske gospode, pr- godine tačno sagrađena. Hamdija Kre- Četiri godine prije okupacije Bosne,
vih automobila u Sarajevu. Jedan plakat ševljaković piše tako da se ne zna datum 1874. godine, prezidan je gornji dio sa-
posebno je važan. “Ovaj iz Belgije, kada gradnje, a da je prvi njezin spomen vezan hat-kule. Tom prilikom uzidan je i današ-
je dedo Muhamed dobio prvu nagradu na za djelo turskog geografa Ćatiba Čelebi- nji sat koji su iz Londona donijeli sara-
izložbi nakita, pokrovitelji su bili belgij- je iz prve polovine 17. stoljeća, gdje on jevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga
ski kralj i kraljica”, kaže. Dedo Muhamed na jednom mjestu kaže da pored Begove Hadžikapetanović.
imao je manufakturu, na jednom se spra- džamije ima sahat sa zvonom. Pri navali
tu proizvodilo srebro, na drugom zlato. na Sarajevo princa Eugena 1697. godine TRADICIJA MUVEKITA
Dedo Muhamed je u Beču završio zanat sahat-kula je stradala, ali je popravljena. Muhamed Kantardžić piše kako je
i vratio se u Sarajevo. “Otvorio prvu mo- Ponovo je stradala 1831. i popravljena je muvekithana bila podignuta u dvori-
dernu radionicu, donio mašine, kasnije je 1832. Gazi Husrev-begova sahat-kula po- štu Gazi Husrev-begove džamije 1859.
doveo i majstore iz Beča koji su obučavali pravljana je i u prošlom stoljeću, 1931. i godine o trošku istog Vakufa, da je bila
šegrte”, ponosno će Mensur. 1955. godine. snabdjevena dobrim zidnim satovima i
Zlatar prezimena Zlatar. Ime je znak, Kako piše Kreševljaković, godine 1874. spravama za određivanje visine sunca.
kaže stara izreka. A Zlatari su stoljećima sagrađena je u Sarajevu na Vratniku, uz Glavni zadatak muvekithane sastojao
baš to – zlatari. “Naše je prezime vezano džamiju Divan-katiba Hajdar-efendije se u tačnom ustanovljavanju vremena
za zanat. Najvjerovatnije porodica vodi (Bijela džamija), nova sahat-kula od dr- svake od pet dnevnih islamskih moli-
porijeklo iz Turske, tada su se drugačije venog materijala i u nju je bio smješten tvi, namaza. Prvi muvekit bio je Sa-
prezivali – Yildiz, znači zvijezda jer su ko- stari sat s Gazi Husrev-begove sahat-kule. lih ef. Hadžihuseinović zvani Muve-
vali srebrne zvijezde za vojsku. Familije “Ta sahat-kula radila je do izgradnje stare kit, poznat i kao pisac jedne knjige o

40 18/2/2022 STAV