Page 37 - STAV broj 363
P. 37

historije ma koliko ona teška bila, nego
          da je prihvate kao lekciju za buduće ge-
          neracije kako bi oni stvarali bolji, tole-
          rantniji svijet.
            “Koliko ja znam, ovo je prvi univerzi-
          tet primijenjenih nauka u Holandiji koji
          je uključio predmet o Srebreničkom ge-
          nocidu u formalni edukativni program
          dostupan svim studentima tog Univer-
          ziteta. Na masterskom nivou ima pred-
          meta vezanih za Srebrenicu i genocid u
          Bosni, međutim, ni jedan predmet ne
          nosi konkretno ime ‘Srebrenica geno-
          cid’. Inače se o Srebrenici uči u kontek-
          stu neke druge teme: ‘studij konflikta’,
          ‘internacionalno pravo’, ‘demokratske
          vrijednosti’ itd.”, pojasnila je za Stav
          Alma Mustafić.
            Da bi uspjela u ovome, Almi je tre-
         balo dvije godine. Prvobitno je pokušala
         naći podršku na fakultetu historije jer
         je smatrala da je to najlogičnije mjesto
         za ovakav predmet. Međutim, naišla je
         na nekoliko profesora koji su to smatrali
         “nerelevantnom” temom da bi se jedan
         cijeli program napravio samo o genoci-
         du u jednom bosanskohercegovačkom
         gradiću, ali Alma nije odustajala.
            “Odgovor je bio da temu Srebrenica
          obrađuju implicitno u gradivu. Ponudili
          su mi da napravim predmet o ‘historijskom
          kritičkom razmišljanju’ i da Srebrenicu
          ubacim u taj kontekst. Odbila sam jer želim
          da ne bježimo od te riječi. Meni je bilo
          izuzetno važno da se predmet upravo zove
          tim imenom. Tražila sam zatim saradnike
          na fakultetu za socijalni rad, žurnalistiku,   profesori kako iz Bosne i Hercegovine,   gledate na radove koje studenti treba-
          pravo i tako dalje, ali je bilo teško naći od-  tako i iseljeništva, poput Hikmeta Kar-  ju da izučavaju, tu se rijetko kada nađe
          govarajući fakultet. Na kraju sam pronašla   čića, Edine Bećirović, Hariza Halilovića   neki bosanski akademski rad. Gdje je ta
          lektora koji vodi lektorat ‘Pristup pravdi’.   i drugih bosanskohercegovačkih profe-  multiperspektivnost onda”, pita mlada
          Radi se o Quirine Eijkman, jednoj divnoj   sora i akademskih ličnosti.   Srebreničanka.
          ženi, profesorici i lektorici koja je nekada   “Uradila sam to jer se ovdje stalno   Interes studenata već je sada nadma-
          davno radila u Haškom tribunalu i iz tog   priča o multiperspektivnosti, a kada   šio sva očekivanja, na ugodno iznenađe-
          je razloga smatrala da ovom predmetu tre-                            nje čelnih ljudi Univerziteta Utrecht i
          ba dati prostor unutar našeg Univerziteta.   Interes studenata već   pokretača inicijative. Prijave studenata
          Kada je profesorica Eijkman stala iza ove                            dolaze čak i iz Belgije, što je posve oda-
          ideje, onda su nas podržale mnoge kolege   je sada nadmašio sva      gnalo sumnje holandskog univerziteta
          da to realiziramo. Ispostavilo se da je ovo                          da je tema Genocida u Bosni i Hercego-
          i najbolje mjesto, jer kada je taj predmet  očekivanja, na ugodno    vini nezanimljiva i neatraktivna.
          u sklopu lektorata, onda je dostupan svim   iznenađenje čelnih ljudi    “Sada, nakon ovako pozitivnih reakci-
          studentima univerziteta neovisno od toga                             ja, razmišljamo o opciji da otvorimo pred-
          na koji fakultet idu. Tokom cijelog ovog  Univerziteta Utrecht i     met i za studente s drugih univerziteta.
          postupka održavala sam dobre kontakte s                              Mislim da bi bilo dobro da ovaj predmet
          predsjednikom Izvršnog odbora univerzi-  pokretača inicijative.      izraste kako bi znanje o bosanskom geno-
          teta Janom Bogerdom, koji je od početka   Prijave studenata dolaze   cidu i holandskoj odgovornosti u istom
          davao podršku za ovu ideju i zajedno sa                              bilo dostupno svim studentima u ovoj ze-
          mnom razmišljao i tragao kako i gdje da  čak i iz Belgije, što je posve   mlji. A drugi fakulteti će sigurno slijedi-
          nađemo pravo mjesto za ovaj predmet”,   odagnalo početne sumnje      ti naš primjer čim uoče kako je uspješan
          dodaje Alma.                                                         ovaj predmet i koliko studenata zapravo
                                            holandskog univerziteta da         želi da uči o Srebrenici. U to sam uvje-
          PREDAVAČI IZ BOSNE I                                                 rena. Kada neka ideja postane uspješna,
          HERCEGOVINE                       je tema Genocida u Bosni i         onda svi žele sudjelovati u njoj. Najteže
            Posebna vrijednost ostvarenog je-  Hercegovini nezanimljiva i      je napraviti prvi korak, a mi smo to ura-
          ste to da su u predmet, pored holand-                                dili”, rekla je za kraj Srebreničanka Alma
          skih autora, uključeni i univerzitetski  neatraktivna.               Mustafić iz holandskog Utrechta.           n


                                                                                                    STAV 18/2/2022 37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42