Page 48 - STAV broj 363

DRUŠTVO

Zemaljska vlada je preko sarajevskog važne za muslimanski narod, oni su vršili prvih jedanaest godina postojanja potpuno ili
gradonačelnika Esad-efendije Kulovića, pritisak na vlast zbog statuta autonomije, djelimično školovalo 545 đaka i studenata.
Osmana Nuri Hadžića i grupe drugih či- isticali su bitnost posebne uloge šejhul-isla- U julu 1914. “Gajret” je raspušten, da
novnika i građana pokušala spriječiti osni- ma, predstavnika sultana i islamske vjere. bi njegovo djelovanje bilo obnovljeno tek u
vanje društva. Oni su na osnivačkoj skup- Veliki uspjeh u svojoj borbi Muslimanska februaru 1919. U nastojanju da učini “Gaj-
štini uglavnom isticali da još nije vrijeme narodna organizacija doživjela je nakon ret” uporištem zvanične politike, izvršena je
za utemeljenje takvog društva, nego da odobrenja vlasti da izrade statut o kultur- smjena u njegovom Glavnom odboru (1923),
treba prethodno razmisliti da se sve ne bi noj i vjerskoj autonomiji. Ovaj događaj bio u koji su ušli prorežimski ljudi. Iste godine
završilo neuspjehom. Kasnije je sam Ku- je dokaz ozbiljnosti aktivnosti Muslimanske društvo dobiva pokroviteljstvo prestolona-
lović priznao da je po želji Kállaya došao narodne organizacije kao političke stranke sljednika Petra, a time i povoljniji tretman
na skupštinu da spriječi osnivanje društva, bosanskih muslimana. od zvanične vlasti. U Beogradu je osnovan
“jer bi se tobože muslimani blamirali pre- Državno-pravni položaj u politici Mu- “Gajretov” ogranak “Osman Đikić” (1923) s
ma srpskoj ‘Prosvjeti’ ne pomagavši izdaš- slimanske narodne organizacije definiran ciljem da privuče studente Bošnjake na Beo-
no ‘Gajret’ kao što su Srbi pomagali ‘Pro- je time da Bosna i Hercegovina treba biti gradski univerzitet. U Glavni odbor ušla su
svjetu’”. Zalaganjem Bašagića, Mulabdića, u sastavu Osmanskog Carstva, ali sa širo- poznata imena ondašnjeg kulturnog i javnog
Mešića i drugih skupština je aklamacijom kom autonomijom kakvu do tada nije ima- života Beograda, čime je ovaj ogranak “Gaj-
odbila Kulovićev i Hadžićev prijedlog. U la. Slične interese imali su i srpski politi- reta” sve više finansiran državnim sredstvi-
prelomnom trenutku, Kulović se obratio čari koji su na sličan način vidjeli rješenje ma i uz izvjesnu ličnu pomoć kralja. Dom
na prisutnog reisul-ulemu Teufik-efendiju državno-pravnog pitanja. Šerif Arnautović “Gajreta” u Beogradu imao je kapacitet za
Azabagića, koji je, suprotno očekivanom, unutar odbora zalagao se za politički i dr- 200 studenata, muški i ženski internat, i u
odlučno podržao osnivanje “Gajreta”. Kulo- žavno-pravni individualitet koji je MNO prosjeku je školovao godišnje 150 bošnjač-
vić i Hadžić su tada, sa još sedam prisutnih prihvatala i isticala u svom političkom kih studenata i studentica.
građana i činovnika, napustili skupštinu, djelovanju. List Musavat povremeno je I u svojoj drugoj fazi (1919–1941) “Gajret”
koja je nastavila rad, usvojila pravila i iza- propagirao stavove o poželjnoj saradnji sa je primao pitomce u internate, dodjeljivao
brala upravu “Gajreta”. Srbima, tvrdeći da je za Bošnjake ta saradnja stipendije i na taj način utjecao na brojno
Na šestoj skupštini “Gajreta” 5. jula bolja od eventualne saradnje s hrvatskim jačanje bošnjačke inteligencije. U početku
1907. godine uspjela je Muslimanska na- političarima, pravdajući to programom Srp- društvo nije imalo svojih internata, već se
rodna organizacija preuzeti upravu i glav- ske narodne organizacije, u kojem se ističe koristilo vakufskim. Ali kada je Vakufski
ni odbor društva. Uprkos tome, “napredni da je Bosna i Hercegovina dio Osmanske sabor htio otuđiti domove, “Gajret” preu-
Muslimani” nisu istupili iz “Gajreta”, a za- Carevine kojim Austro-Ugarska upravlja zima pet i otvara još tri, ukupno osam do-
držali su u svojim rukama kontrolu u više na osnovu mandata evropskih sila. U tome mova (dva u Sarajevu, po jedan u Mostaru,
njegovih mjesnih odbora. Upravo je velika se može naći korijen budućeg prosrpskog Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, te zajednički s
“Gajretova” godišnja zabava, krajem februa- djelovanja “Gajreta”. “Prosvjetom” u Trebinju, jedno vrijeme i
ra 1908. u Tešnju, iskorištena za prvi načelni u Foči), tako da je na izdržavanje interna-
dogovor “naprednih Muslimana” o osniva- PROREŽIMSKO DRUŠTVO ta odlazilo 70 posto prihoda društva. Nije
nju vlastite političke stranke. Po osnivanju, bošnjačko kulturno i pro- uspio pokušaj početkom dvadesetih godi-
U Tešnju je od 24. do 26. augusta 1908. svjetno društvo “Gajret”, kao i njemu rival- na da “Gajret” otvori dom u Novom Paza-
održana osnivačka skupština Muslimanske ska “Narodna uzdanica”, koja je osnovana ru, pa ni u Prijepolju, tek je to ostvareno u
napredne stranke. Na skupštini je izabran iz nezadovoljstva zbog rada “Gajreta” kao Pljevljima (1925).
glavni odbor stranke te njegov predsjednik društva “Srba islamske vjeroispovijesti”, Otvoreni su također ženski internati
Adem-aga Mešić. Za sekretara je izabran kao odgovor na državno protežiranje “Gaj- u Mostaru i Sarajevu, ali su naknadno oba
Zija-beg Džonlagić. Usvojen je stranački reta”, preuzeli su na sebe staranje o obrazo- objedinjena u Sarajevu. “Gajret” je školovao
program i donijeta odluka o pokretanju stra- vanju bošnjačke omladine. Društva otvaraju prosječno 600 učenika godišnje. Do 1940.
načkog glasila Muslimanska svijest. vlastite internate, daju stipendije, zajmove “Gajret” je školovao više od šest hiljada
Muslimanska narodna organizacija bila i potpore i tako rješavaju egzistencijalne polaznika u srednjim, stručnim i visokim
je prva bošnjačka politička partija, osnova- pretpostavke za školovanje bošnjačke sred- školama, što je činilo dvije trećine bošnjač-
na trećeg decembra 1906. godine, a glavni njoškolske i univerzitetske omladine. Još ke inteligencije u BiH i Sandžaku. I pored
program stranke bio je fokusiran na pita- od isticanja osnivačkih ciljeva “Gajreta”, to toga, prosvjetno stanje Bošnjaka bilo je ne-
nje zaštite posjedničkih interesa zemljopo- se Društvo opredijelilo da svoje aktivnosti zadovoljavajuće. Posebno se osjećala potre-
sjednika. Vođe stranke bile su svjesne da su usmjeri prvenstveno na ostvarivanje uvje- ba za učiteljima i nastavnicima iz bošnjač-
kulturna i vjerska autonomija podjednako ta za brže obrazovanje Bošnjaka, pa je već u kih krugova.

48 18/2/2022 STAV