Page 72 - STAV broj 379
P. 72
KULTURA
Roman “Zemlja krajiška” Ramiza Durakovića
promoviran u Cazinu i Bužimu
KNJIGA KOJA
ČUVA PROŠLOST
I OBJAŠNJAVA
BUDUĆNOST
Zemlja krajiška historijski je roman čiji su akteri stvarne historijske
ličnosti. Roman opisuje vojne i političke prilike te kulturu življenja
u Cazinskoj krajini u periodu od Gradaščevićevog pokreta
za autonomiju Bosne pa sve do kraja Prvog svjetskog rata.
Glavni junak romana jeste Salih Duraković, koji je nakon vrlo
sadržajnog i dramatičnog životnog puta život skončao kao
austrougarski soldat u Prvom svjetskom ratu.
Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ u rodnim Elkićima, odlascima u susjedna U ranom djetinjstvu unuk Salih kao spu-
mjesta i gradove, trogodišnjim služenjem žva upija djedove mudrosti i poučne priče o
Cazinu i u Bužimu tokom maja vojske u Banjoj Luci pa sve do boravka na bunama Krajišnika iz 1830. i 1850. godine,
održane su dvije promocije knjige raznim frontovima Austro-Ugarske. Pored o krajiškim junacima Hasan-agi Pećkom,
Zemlja krajiška autora Ramiza Du- Saliha, jedna od centralnih ličnosti ovog Alijagi Kediću, kadiji Ibrahimu Kapiću i
U rakovića. Ova porodična hronika romana jeste i njegov djed Mehmed, kroz bajraktaru Omeru Redžiću, ali i krvnicima
na 578 stranica opisuje porodične, vojne, čija se sjećanja i zanimljiva pripovijedanja kakav je za Krajišnike bio Mihajlo Mićo
političke i druge društvene događaje u Ca- unuku Salihu čitalac upoznaje s događaji- Latas. Salih od dida dobiva pregršt savje-
zinskoj krajini u periodu od gotovo stoti- ma i dešavanjima iz tridesetih godina 19. ta koji će mu pomoći da formira stavove o
nu godina. Knjiga je objavljena u izdanju stoljeća, ali i s okolnostima izbijanja velike važnosti školstva, poštivanju države, o radu
“Grafisa” iz Cazina, u tiražu od 300 pri- bune Krajišnika i surove Latasove ekspe- i čestitom držanju.
mjeraka. Urednik izdanja jeste dr. Fehim dicije iz 1850. i 1851. godine. Odrastanje uz djeda, slušanje o slavnim
Rošić, dok su recenziju potpisali dr. Dušan precima kakav je bio i Mehmedov djed Elko
Uzelac, te akademik dr. Mujo Demirović, MUDROSTI NAUČENE OD DJEDA Duraković, prvi muderis bužimske medre-
koji je preminuo 29. oktobra 2020. godine. MEHMEDA se, te brojna putovanja i boravak u društvu
Zemlja krajiška historijski je roman čiji Početak romana Zemlja krajiška vezu- djedovih ahbaba poput načelnika Cazina
su akteri stvarne historijske ličnosti. U duhu je se za Salihovo djetinjstvo s početka se- Ahmetage Pozderca Saliha će odrediti kao
književnog realizma, roman opisuje vojne i damdesetih godina 19. stoljeća, i odrastanje čovjeka s najljepšim manirima. Salihov ži-
političke prilike te kulturu življenja u Ca- uz djeda Mehmeda i njegove prijatelje, ali vot uokviren u period od 1870. do 1916. go-
zinskoj krajini u periodu od Gradaščevi- i ostale članove porodice. Bilo je to vrije- dine topla je i dirljiva priča velikog raspo-
ćevog pokreta za autonomiju Bosne pa sve me izbijanja Velike istočne krize i ustanka na razumijevanja i trpljenja, u kojoj glavni
do kraja Prvog svjetskog rata. Glavni junak pravoslavnog stanovništva, kao i austro- junak s lahkoćom izlazi nakraj sa svakoja-
romana jeste Salih Duraković, koji se rodio ugarske okupacije Bosne i Hercegovine kim neugodnostima koje mu životna real-
u naselju Elkići, na tromeđi Cazina, Veli- 1878. godine, koje će svoj konačni epilog nost nameće. U besprijekornom poštovanju
ke Kladuše i Bužima, a koji je nakon vrlo imati u velikom otporu Krajišnika austro- prema starijim, u ogromnom saburu pre-
sadržajnog i dramatičnog životnog puta ugarskom okupatoru. U nekoliko žestokih ma nepravednom ocu Jusi i mlađem bratu
život skončao kao austrougarski soldat u bitaka, od kojih se posebno ističe ona na Huseinu, u “crnom” težakluku pri obradi
Prvom svjetskom ratu. Salihov četrdeset- Šehitima, brdu između Cazina i Bužima, zemlje i sabiranju ljetine, u odgovornosti
šestogodišnji život obilježen je odrastanjem stradalo je na stotine hrabrih Krajišnika. za vrijeme vojne službe i požrtvovanosti na
72 10/6/2022 STAV