Page 31 - STAV broj 229

STAJALIŠTA

KRIVO SRASTANJE
Časni muftija Muhamed Ševket Kurt

USTAŠKI POGROM

NAD TUZLANSKIM

SRBIMA NIJE SMATRAO

NESPORAZUMOM
Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ
Početkom Drugog svjetskog rata, u okupiranom gradu, snažno
se i otvoreno suprotstavio progonu i pogromu tuzlanskih Srba i,
riskirajući vlastiti život, otputovao s visokom delegacijom u Zagreb
i od ondašnjih ustaških vlasti izričito tražio prestanak nasilja nad
nedužnim srpskim življem

ele da su Tuzla i Rijeka jedina dva U Tuzlu je došao 1925. godine na po- ali za pretpostaviti je da hrabri i mudri
grada koji su do danas zadržali ložaj muftije. Jedan je od najznačajnijih muftija Kurt, svjestan gdje se i pred kim
i duh i sociokulturalni mentali- vjerskih službenika u povijesti ovog grada, nalazi i kakvoj se opasnosti uopće izložio,
Vtet imanentan negdašnjoj, dav- visoko cijenjen među bošnjačkim naro- nije išao tako daleko i da je takvo šta na-
no upokojenoj zajedničkoj nam državi. dom, ali i pripadnicima drugih konfesija. knadno iskonstruirana priča).
Za Rijeku ne znam, nisam dovoljno Tako, početkom Drugog svjetskog rata, Kako god, njegovom zaista nesvakidaš-
upućen, a što se, pak, Tuzle tiče, takvo u okupiranom gradu, snažno se i otvoreno nje hrabrom istupu, premda, kako pouz-
šta se bez imalo zazora može ustvrditi, suprotstavio progonu i pogromu tuzlan- dani izvori kažu, krajnje nerado, ustaške
u čemu, opet, ne vidim ništa loše, tim skih Srba i, riskirajući vlastiti život, otpu- vlasti u Zagrebu su udovoljile i nasilje nad
prije jer se, zahvaljujući isključivo izni- tovao s visokom delegacijom u Zagreb i tuzlanskim Srbima je prestalo.
mno tolerantnom mentalitetu Tuzlaka, od ondašnjih ustaških vlasti izričito tražio U Srpskoj pravoslavnoj crkvi sigur-
pelcer mržnje prema drugom iliti drugo- prestanak nasilja nad nedužnim srpskim no znaju ko je muftija Muhamed Ševket
sti u ovom gradu jednostavno ne prima. življem (neki tvrde, mada neargumenti- Kurt i svjesni su veličine njegovog ljud-
I, da budem dokraja jasan, takvo oz- rano, da je tom prilikom priprijetio i ne- skog postupka, ali, ako već znaju, bilo bi
račje niti kreira, niti producira vladajući posluhom i organiziranom bošnjačkom pošteno da o tome obavijeste srbijansku
politički establišment u Tuzli, naprotiv, pobunom protiv ustaških vlasti u Tuzli premijerku Anu Brnabić, koja je genocid
ovaj grad, na krajnje začudan način, iz- ako se njegovom zahtjevu ne udovolji, u Srebrenici okarakterizirala kao “nespo-
njedrava sam iz sebe i sam od sebe takav razum” (u obilju monstruozno negator-
benevolentan duh i, koliko znam i koliko skih karakterizacija genocida u Srebreni-
sam čuo od starijih, tako je bilo oduvijek. U Srpskoj pravoslavnoj ci, ova je, čini mi se, najmonstruoznija),
A da je zaista tako, među brojnim dru- crkvi sigurno znaju ko i, naravno, predsjednika Srbije Aleksan-
gim, svjedoči i primjer znamenitog tuzlan- dra Vučića, koji je, govoreći o njegovoj
skog muftije Muhameda Ševketa Kurta. je muftija Muhamed posjeti Potočarima i pritom glumatajući
No, kako je o njemu mnogo pisano, Ševket Kurt i svjesni su velikog srbofilnog frajera, parafraziram,
evo tek ponešto o muftijinom životopisu izjavio da ni tada nije spustio glavu, jer
i o onom po čemu je najprepoznatljiviji veličine njegovog ljudskog on glavu saginje tamo gdje on hoće, a ne
i zbog čega će mu tuzlanski Srbi biti ne- gdje bi to drugi željeli.
izmjerno zahvalni i, u znak najdubljeg postupka, ali, ako već Za razliku od njih, časni muftija Kurt
poštovanja, svake godine na dan njego- znaju, bilo bi pošteno ustaški pogrom nad tuzlanskim Srbima
vog preseljenja, posjećivati njegov kabur nije smatrao nesporazumom, a glavu je
i držati petominutnu “počasnu stražu”. da o tome obavijeste saginjao ne ondje gdje je htio, nego on-
Rođen je u Travniku 1880. godine. dje gdje je to trebalo i kad je trebalo i ne
Ruždiju je završio u rodnom gradu, a srbijansku premijerku Anu zbog svog naroda, nego zbog naroda ko-
medresu Kuršumliju u Sarajevu. Nedu- Brnabić, koja je genocid u jem i “uznositi” Vučić pripada.
go potom, otišao je na dalje školovanje Hoće li to Vučić, Brnabićka i njima
u Istanbul i Damask, odakle se s idža- Srebrenici okarakterizirala slični ikad shvatiti i cijeniti? Ne, nikad.
zetnamom-diplomom vratio u Travnik kao “nesporazum” Ali, ipak, neka ostane zapisano i, najvaž-
1908. godine. nije, zapamćeno. n

STAV 25/7/2019 31