Page 36 - STAV broj 229

POLITIKA

STAV: Da li iza takvog odnosa stoje isti raspoloživoj dokumentaciji, nije imala STAV: Kako je Vaše viđenje nezastuplje-
scenaristi, režiseri, glumci, statisti, a po- nikakav religijsko-vjerski simbol i po- nosti bošnjačkog naslijeđa u okvirima na-
tom i publika, naprimjer i iza prošlogodiš- gotovo nije mogla imati simbol druge stavno-obrazovnih programa i sadržaja u
njeg pokrštavanja sahat-kule u Podgorici? religije osim, eventualno, islamske, kojoj vezi s udžbenicima za osnovne i srednje
RASTODER: Moglo bi se, sasvim logično, je pripadao sam paša Osmanagić. Kako škole, ako se ima u vidu da je Bošnjač-
i na taj način rezenovati. Ali, ja bih ovaj prenose i brojni hroničari, metalni krst ko vijeće u Crnoj Gori prije nepune godi-
propust, za sada bar, prije pripisao pojedi- na kuli postavljen je nakon priključenja ne uradilo, angažujući u najvećem broju
načnoj nesmotrenosti ili neodgovornosti Podgorice Crnoj Gori krajem 19. vijeka, a prosvjetare, ljude iz nastave, da urade
– nadležnih pojedinaca u vlasti, a moguće obnovljen je u periodu između svjetskih svojevrsnu sondažu navedenih sadrža-
i još primjetnoj nedozrelosti mnogih od ratova, sredinom prve polovine 20. vijeka. ja, što je rezultiralo s dva okrugla stola
državnih institucija. No, kako god bilo i Otud je, u najblažem, bio lakrdija poku- i dva zbornika posvećena najbitnijim za-
da li se radilo o nesmotrenosti pojedinaca šaj pojedinih predstavnika administracije htjevima prema nadležnim institucijama?
ili nedozrelosti institucija, u svakom slu- glavnog grada da ovaj tipično-vjerski sim- Da li je Forum Bošnjaka nešto namjeran
čaju jeste blamaža Crne Gore. I to, samo bol nazivaju “pokazivačem strana svijeta” preduzeti po tom problemu i u čemu je
po sebi, dodatno aktuelizuje i pitanje od- i time pravdaju njegovo vraćanje i na re- glavna zapreka realizaciji ovog pitanja?
govornosti. Upravo zbog toga, a znajući noviranu sahat-kulu. Rekao bih prije da RASTODER: Sve raspoložive informaci-
da su i bivši, kao i sadašnji predsjednici je riječ o demagoškom ili nekom drugom je, zaista, upućuju na nedopustivo stanje
Skupštine Crne Gore, kao i aktuelni pre- iracionalnom sljepilu koje ne bi trebalo u tom pogledu. Ja tvrdim da je to šteta, ne
mijer i znatan broj ministara bili veoma biti imanentno bar savremenoj Podgori- samo po interese Bošnjaka u Crnoj Gori
revnosni učesnici dosadašnjih manifesta- ci i Crnoj Gori. nego i države Crne Gore ukupno. Od ob-
cija, ja sam apostrofirao: Ministarstvo za nove pune državnosti naovamo ja često po-
ljudska i manjinska prava, Ministarstvo STAV: S obzirom na to da su država i glav- navljam apel prema svima onima kojima
kulture, predstavnici Gradske uprave itd., ni grad Podgorica osigurali lokaciju za iz- je stalo do prosperitetne savremene Crne
koji bi, po prirodi nadležnosti, trebali, a gradnju Bošnjačkog kulturnog centra još Gore – da se čuvaju ponavljanja historij-
ništa nisu učinili da se 11. juli unese u prije nekih 10 i više godina, zašto projekt skih grešaka zbog kojih su se Crne Gore
kalendar značajnih datuma, kako bi se, nije realizovan? Da li su bošnjačkoj in- više puta tokom njene duge historije odri-
nadalje, na odgovarajući način redovno i telektualnoj i političkoj eliti nedostajali cali, čak i sami njeni izvorni tvorci. Jed-
zvanično obilježavao. preduzimljivost i hrabrost ili je u pitanju na od tih grešaka jeste, svakako, i pogreš-
U krajnjem, ako niko drugi, Bošnjaci, i po- nešto drugo? no obrazovanje, a pogrešno postavljeno i
sebno bošnjački predstavnici u vlasti, kao RASTODER: Ako nemamo svijest o tome koncipirano obrazovanje uz djelimičnu
i bošnjačke institucije i organizacije treba- da je čovjekova sloboda moguća samo tamo zastupljenost bošnjačkog naslijeđa i nje-
li su, a nisu ni u tom smislu ništa učinili. gdje je moguće poštovanje njegove tradicije nih stvaraoca upravo jeste i nepotpuno ob-
A, upravo, bar mi Bošnjaci, ma gdje bili, i kulture, on se nikada ne može niti osjećati razovanje i pogotovo lažna, mitomanska
taman da niko drugi i neće, morali bismo svojim na svome, niti doživjeti društvo i historija, zbog koje su mnogima i dan-da-
naći načina da se bar svakog 11. jula pod- državu svojom domovinom, ukoliko mu nas u svježijem pamćenju kojekakve sred-
sjetimo genocida i odamo poštu i srebre- ona ne pruža punu slobodu. njovjekovne bitke s Turcima, pa čak i obič-
ničkim i svim ostalim nedužnim žrtvama. Ali, čak i pod pretpostavkom da u nekoj ne hajdučije turskih ovaca, nego, recimo,
Što se tiče podgoričke sahat-kule, sagla- sredini, odnosno državi, regiji, opštini itd., posljednji neslavni pohodi na Dubrovnik,
san sam, i to sam više puta javno i rekao, postoji sva dobra volja da se osiguraju od- Vukovar, Srebrenicu...
njeno ponovno pokrštavanje tipičan je govarajući uslovi za punu slobodu pripad- Posebno je velika greška sve primjetnije
primjer ekstremizma, neznanja, primi- nika nekog naroda, u konkretnom slučaju, previđanje da je savremeno društveno i dr-
tivizma ili šovinizma, svejedno, i o tome nas brojčano manjinskih Bošnjaka, teško žavotvorno biće Crne Gore bitno drugačije
je trebalo upoznati sve relevantne me- da je dobru volju moguće i realizovati bez od onog iz vremena njenog nastajanja i vi-
đunarodne institucije. Jer, činjenica je nas samih, odnosno naše volje, intelektual- ševjekovnog trajanja, te da ga, zarad Crne
da je sahat-kula jedan od najznačajnijih, ne i, nadasve, organizacione spremnosti. A Gore, treba brižljivo čuvati. U protivnom,
nažalost, i sve rjeđih simbola orijentalne u konkretnom slučaju, bojim se, razlog je čak i ne htijući, dovodi se u pitanje i sam
baštine Podgorice i Crne Gore. Izgrađe- upravo to. I sve dok se ne sjedne i ne pri- njen opstanak.
na je 1667. godine kao zadužbina ondaš- zna da je od početka mnogo toga pogrešno Ako su već identifikovani problemi i pro-
njeg osmanlijskog namjesnika Mehmet- postavljeno, teško da će ikad biti i reali- pusti, hoću da vjerujem da će biti i dovolj-
-paše Osmanagića, te kao takva, prema zovana jedna, po suštini, kapitalna ideja. no odvažnosti kod bošnjačkih predstavni-
ka u Parlamentu i Vladi Crne Gore da se
Uz sav i poseban pijetet prema srebreničkim žrtvama, u najmanju u odgovarajućim procedurama i izborimo
za ono što je civilizacijsko pravo. Što se
ruku bio bi grijeh, da ne kažem i sramota, zaboraviti na, recimo Foruma Bošnjaka tiče, kao i uvijek, bit će
u Crnoj Gori, zločine i žrtve: sabirnog centra “Morinj”, na članove na svakom mjestu, među protagonistima i
onima koji se bore i istrajavaju, koliko na
zločinački ubijene porodice Klapuh iz BiH, čiji posmrtni ostaci i očuvanju nacionalnog identiteta Bošnja-
dalje počivaju na veoma neuslovnom privremenom groblju kod ka u Crnoj Gori, toliko i na očuvanju gra-
Nikšića, na žrtve svojevremene deportacije izbjeglica iz BiH, na đanskog, demokratskog i prosperitetnog
društva s jednakim slobodama, pravima i
otete putnike iz voza Beograd – Bar, na žrtve torture i progona šansama za sve njene građane.
žitelja Bukovice kod Pljevalja, na žrtve slučaja likvidacije izbjeglica s STAV: I u vašim historiografsko-publi-
Kosova u selu Kaluđerski Laz kod Rožaja itd. cističkim radovima, odnosno izdanjima
(Crvena mrlja, Pravo na ime, Investicija

36 25/7/2019 STAV