Page 37 - STAV broj 229

Što se tiče podgoričke sahat-kule, saglasan sam, i to sam više
puta javno i rekao, njeno ponovno pokrštavanje tipičan je primjer
ekstremizma, neznanja, primitivizma ili šovinizma, svejedno, i o tome
je trebalo upoznati sve relevantne međunarodne institucije. Jer,
činjenica je da je sahat-kula jedan od najznačajnijih, nažalost, i sve
rjeđih simbola orijentalne baštine Podgorice i Crne Gore

u budućnost, Dan sjećanja, Sjećanje na kontakt s pozitivnim primjerima ovdašnje
Trša, Hronika zločina (1991–2001), te mo- tradicije suživota.
nografija Ko smo i od kada), Vi ste do- Naravno, ostaje tek da se vidi koliko sam i
sljedno na tragu zalaganja za očuvanje da li sam uopšte bio u pravu. Jer, već same
identiteta i odlučnijeg suočavanja s isti- oslobađajuće presude u većini vođenih sud-
nom o zločinima nad Bošnjacima iz ra- skih procesa za djela s elementima ratnih
znih perioda. Šta time želite poručiti jav- zločina, kao odsustvu bilo kakve strategije
nosti uopšte i generacijama koje dolaze? za afirmaciju i istinsko očuvanje najznačaj-
RASTODER: Moram priznati, zaista je nijeg temeljca savremene Crne Gore – mul-
istina da, izuzev nešto poezije i proznih tikulturalnosti, njenog realnog društvenog
tekstova iz znatno ranijeg perioda, niti i državotvornog bića, ozbiljnije prijete da
jedan od pomenutih mojih radova nije me potpuno demantuju.
rezultat puke spisateljske inspiracije. Sve Lično bih se mogao tješiti time da svim
moje dosadašnje knjige i radovi su, nai- ovim, kao najobimnijom i najambicio-
me, prvenstveno rezultat sušte, rekao bih znijom Hronikom zločina, ja činim što je kao država svih “slobodnih i ravnopravnih
čak terapijske potrebe da se ne odšuti i ne u mojoj moći da se suprostavim takvim građana – pripadnika naroda i nacionalnih
zaboravi istina kako o zbivanjima, tako i tendencijama. Međutim, znam da sve to, manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci,
nama samima kao pojedincima ili poli- kao ni bilo čije pojedinačno bavljenje ovom Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrva-
tičkim, nacionalnim i drugim činiocima problematikom, ni izbliza nije dovoljno. ti i drugi...”, što indirektno upućuje i na
iz jednog vremena u kojem smo svi zaista Zbog toga, godinama već, predlažem kon- konstitutivnost pobrojanih naroda. Nije
bili na gubitku. stituisanje jednog ekspertskog dokumen- dobro, ali se nije moglo ignorisati ni sa-
Tako je Crvena mrlja nastala kao pokušaj taciono-istraživačkog centra koji bi se, na vremeno pravo na slobodu izjašnjavanja,
indirektnog upozorenja na primjeru po- znatno temeljitiji način, bavio prikuplja- što je pomenutim ustavom verifikovana
sljedica svojevremenog sukoba KPJ s KP njem, obradom i prezentacijom činjenica i jedna, umnogome neosnovana, podjela
SS i na moguće posljedice sve izraženijih makar o dešavanjima s potvrđenim ili mo- jednog te istog kulturološko bića na Boš-
novih podjela u Crnoj Gori s kraja osam- gućim elementima zločina iz posljednje njake i Muslimane.
desetih prošlog stoljeća u odnosu na politi- jugoslavenske ratne drame. Držim da bi Konačno, najlošije je to što Bošnjaci kao
ku ondašnjeg beogradskog režima na čelu se tek s takvim apsolviranjem i afirmaci- narod nemaju ni jednu stalnu, krovnu na-
sa Slobodanom Miloševićem... Nažalost, jom činjenica stekli uslovi i za neizbježnu cionalnu instituciju ili, pak, asocijaciju ra-
svi znamo koliko se u tome i uspjelo, a o sudsku, političku i svaku drugu odgovor- znih institucija i organizacija u kojoj bi se
tome se upravo govori već u mojoj sljede- nost ili makar nauk novim generacijama. promišljala pitanja od zajedničkog interesa.
ćoj knjizi Usud imena, koja je umnogome
i lična ispovijest o pokušaju razjašnjenja STAV: Gospodine Rastoder, kao jedan iz STAV: Šta smatrate vašim najvišim
tek nekih od posljedica te i takve politike, najužeg kruga protagonista vraćanja sta- doprinosom u političkom smislu, a šta u
i konkretno: otmici i likvidaciji putnika rog nacionalnog imena – Bošnjak, kao i smislu doprinosa i snaženja bošnjačkog
iz voza Beograd – Bar, deportaciji izbje- uopšte reafirmacije nacionalnog identiteta nacionalnog bića?
glica, progonu žitelja Bukovice kod Plje- Bošnjaka u Crnoj Gori, recite nam šta se RASTODER: Najponosniji sam, svakako,
valja itd., itd. danas čini dobrim, a moglo je drugačije na autorstvo Povelje demokratske opozicije
Pravo na ime je, pak, jedan od prvih pokušaja i bolje, a šta je ono što se danas čini lo- Crne Gore povodom predstojećih predsjednič-
razjašnjenja prve poslijeratne pretpopisne šim, kada govorimo o bošnjačkom naci- kih izbora u Crnoj Gori od 25. augusta 1997.
konfuzije, ne samo oko izvornog nacional- onalnom pitanju? godine, koja će, potom, poslužiti kao osnov
nog imena muslimana južnoslavenskog RASTODER: Kada se već moralo vraća- za Sporazum o minimumu principa za razvoj
jezičkog i kulturološkog predznaka već i ti identitetskim pitanjima i problemima, demokratske infrastrukture u Crnoj Gori, kojim
oko njihovog samog postojanja kao naroda, smatram veoma značajnim što smo uoči je i započeta nova stranica historije Crne
dok je Investicija u budućnost jedan od prvih prvog poslijeratnog popisa i mi u Crnoj Gore – otklon od beogradskog režima i
radova na afirmaciji i utemeljenju manjin- Gori uspjeli uvjerljivo većinski prelomiti vraćanja pune državnosti Crnoj Gori. Ko
skih prava do tada, bar u Crnoj Gori, malo i vratiti izvorno nacionalno ime. Procent se, naravno, ne bi ponosio i s činjenicom
poznatog specifičnog segmenta univerzal- onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci je, da sam bio i u najužem krugu aktera koji
nih ljudskih prava. Dan sjećanja je rezultat naravno, mogao biti i znatno uvjerljiviji. su predvodili i ostvarili obnovu punog
želje da se sačuva od zaborava i nešto što bi, Ali je uvjerljivo većinski, tako da je oče- državnog i međunarodnog suvereniteta...
uprkos još vitalnom naslijeđu mitološke i kivati da u daljim procesima bude znatno Ali sam najradosniji da sam predvodio i
kojekakve druge iracionalne svijesti, kao veći. Izborili smo se, potom, i za državnu izborio se za obnovu statusa opštine mom
i brojnim “crnim i crvenim mrljama” i iz konstitutivnost. Jer, Crna Gora je jedina ubogom, ali i po mnogo čemu neodoljivom
ovog perioda, ipak, moglo biti potvrda da i država od bivših jugoslavenskih republi- zavičaju – Gornjem Bihoru, odnosno po-
savremena Crna Gora ima šanse da sačuva ka koja je aktuelnim ustavom definisana dručju Petnjice. n

STAV 25/7/2019 37