Page 65 - STAV broj 229
P. 65
Sredinom mjeseca juna, višedece- rastu s poda prema stropu, a nastaju zbog
nijska radoznalost Petrovčanina Siniše kapanja mineralnih otopina i taloženja
Mrđe urodila je plodom, te ga natjerala vapnenca), a na jednom mjestu smo čak
da zajedno s dvoje prijatelja, speleologa vidjeli i heliktite (formacije koje nasta-
iz Banje Luke, prvi put zaviri u jamu o ju u vapnenačkim pećinama vijugavih ili
kojoj do tada ništa nije znao. pravokutnih oblika), što daje naznaku da
“Ta jama mi je skoro pa u dvorištu. U je na jednom mjestu u prošlosti postojao
blizini imam vikendicu. Još dok sam bio i drugi ulaz u pećinu, jer se heliktiti jav-
dijete, moj djed mi je govorio da tamo ne ljaju prilikom velikog strujanja zraka kroz
idem jer ima jedna jama. Zato me je još od pećinu. Pećina je zahtjevna za raditi, ovaj
djetinjstva uvijek vukla želja da tu uđem. prvi dio je vertikalan, a poslije toga se kre-
Prilazio sam, vidio da ima rupa, ali dosad ćete po strmom terenu bigrenim kadama.
nisam silazio”, kaže Mrđa, član lokalnog U daljnjim istraživanjima ćemo znati više
kluba ekstremnih sportova “Crni vrh”. o pećini”, kaže Pegan.
Pećina je nepoznata i još uvijek do U samom objektu postoji specifičan
kraja neistražena, a prije nekoliko dana u stub visine dvadesetak metara. Ukrašen je
njoj je Petrovčanin Mrđa zajedno sa spe- s draperijama. Istraživanje bi trebalo nasta-
leolozima društva “Ponir” iz Banje Luke, viti i na ostatak jame, kažu iz speleološkog
Sinišom Popadićem, Aleksandrom Pega- kluba “Ponir” i dodaju kako ne mogu zna-
nom i kamermanom Radio-televizije Un- ti koja je pećina najstarija na svijetu dok
sko-sanskog kantona Amirom Nuspahi- ne urade daljnja istraživanja. Ističu kako
ćem, te još dvoje speleologa iz Beograda, je moguće napraviti istraživanje, ali to za-
vršio istraživanje. Ovi hrabri momci ne- htijeva velike investicije i mukotrpan rad
davno su otkrili jamu u koju do sad nije koji bi trajao godinama.
kročila ljudska noga, a koja sadrži nevje- Riponjina jama već je odranije po-
rovatno prirodno bogatstvo stalagmita i znata ovdašnjem stanovništvu, a takvih
stalaktita još neistraženih. jama, tvrde mještani, ima još u Smolja-
“Išli smo da napredujemo kroz kanal ni i na području ovih kraških područja.
gdje smo stigli posljednji put i radili smo Međutim, niko nije mogao znati da se u
crtanje. U jednom trenutku pomislili smo njezinoj utrobi kriju sve ove nevjerovat-
da smo došli do kraja, međutim, u kanalu ne stvari. Ekspedicija koja je tokom pro-
postoje još dva odžaka koja treba popeti, teklih dana istraživala ovu pećinu vjeruje
tako da jama ide dalje. Ispod vertikale kako niko prije njih nije ušao u Riponji-
postoji još jedna particija koju nismo ni nu jamu, osim možda istraživači u vrijeme
pipnuli, jer nismo počeli da radimo dolje. Austro-Ugarske, koja je mnogo ulagala u
To je vertikala od nekih 20 metara dubi- takve stvari. Jedini trag prisustva nekog
ne, po procjeni, ali dok je ne izmjerimo, vanjskog svijeta u pećini bio je kostur vuka
ne znamo tačnu dubinu, pa ćemo vidjeti kojeg su pronašli. Uočili su i granatu, vje-
šta je. U svakom slučaju, postoje i gornji rovatno iz Drugog svjetskog rata, za koju
horizonti stari koje smo vidjeli u pećini i se vjeruje da su je tadašnja djeca pronašla
trebalo bi sve to dalje i dublje istraživati”, i bacila u jamu.
kaže Aleksandar Pegan, član speleološkog
društva “Ponir” Banja Luka. TURISTIČKI POTENCIJAL
S obzirom na to da je područje Un-
BOGATA SPELEOLOŠKIM NAKITOM sko-sanskog kantona bogato prirodnim
Ovi hrabri istraživači pomoću konop- ljepotama i kulturno-historijskim vrijed-
ca su se spuštali u jamu u dubinu od oko nostima, te da je turizam najperspektivnija
50 do 70 metara vertikalno i tu zatekli tri grana razvoja ovog kraja, nameće se pitanje
nivoa, a na svakom od njih, vjeruju, krije da li će tek otkrivena Riponjina jama biti
se mnoštvo ukrasa. stavljena u funkciju turizma i turističke
“Na osnovu mjerenja koja smo do sad ponude Unsko-sanskog kantona.
izvršili, stigli smo do 120 metara dubine, Prema riječima Dejana Prošića, načel-
ali ćemo tačno znati kada bude sve prera- nika Općine Bosanski Petrovac, radi se o
čunato i urađeno do kraja, te bude izrađen fascinantnom otkriću, koje je od centra ove
i nacrt. Trenutno imamo dio od 200 metara općine udaljeno oko 15 kilometara, a vijest
pećine koje smo premjerili i nacrtali i 75 da je ova pećina otkrivena kod načelnika
metara visinske razlike. Zanimljivo je da Prošića budi nadu i radost u bolje sutra Bo-
je pećina puna speleološkog nakita i da se sanskog Petrovca. “Zašto to ne iskoristiti
krećete po velikom zaljevu širine 7 metara kao turistički potencijal? Mi kao Općina
i dužine, po našoj slobodnoj procjeni, 350 imamo javni poziv za nevladine organizaci-
metara. U pećini smo zatekli bigrene kade je, odnosno unapređenje turističke ponude.
(to su udubljenja oivičena kamenim zido- U razgovoru s ovim planinarima dogovorili
vima u kojima se nakuplja voda), pećinske smo da oni apliciraju na taj poziv, za prva
korale, stalagmite (ukrasi koji vise sa stro- inicijalna sredstva, da se ta pećina, odno-
pa li zidova pećine) i stalaktite (ukrasi koji sno jama ispita”, kaže Prošić. n
STAV 25/7/2019 65