Page 65 - STAV broj 229
P. 65

Sredinom mjeseca juna, višedece-  rastu s poda prema stropu, a nastaju zbog
                                            nijska radoznalost Petrovčanina Siniše   kapanja mineralnih otopina i taloženja
                                            Mrđe urodila je plodom, te ga natjerala   vapnenca), a na jednom mjestu smo čak
                                            da zajedno s dvoje prijatelja, speleologa   vidjeli i heliktite (formacije koje nasta-
                                            iz Banje Luke, prvi put zaviri u jamu o   ju u vapnenačkim pećinama vijugavih ili
                                            kojoj do tada ništa nije znao.     pravokutnih oblika), što daje naznaku da
                                               “Ta jama mi je skoro pa u dvorištu. U   je na jednom mjestu u prošlosti postojao
                                            blizini imam vikendicu. Još dok sam bio   i drugi ulaz u pećinu, jer se heliktiti jav-
                                            dijete, moj djed mi je govorio da tamo ne   ljaju prilikom velikog strujanja zraka kroz
                                            idem jer ima jedna jama. Zato me je još od   pećinu. Pećina je zahtjevna za raditi, ovaj
                                            djetinjstva uvijek vukla želja da tu uđem.   prvi dio je vertikalan, a poslije toga se kre-
                                            Prilazio sam, vidio da ima rupa, ali dosad   ćete po strmom terenu bigrenim kadama.
                                            nisam silazio”, kaže Mrđa, član lokalnog   U daljnjim istraživanjima ćemo znati više
                                            kluba ekstremnih sportova “Crni vrh”.  o pećini”, kaže Pegan.
                                               Pećina je nepoznata i još uvijek do   U samom objektu postoji specifičan
                                            kraja neistražena, a prije nekoliko dana u   stub visine dvadesetak metara. Ukrašen je
                                            njoj je Petrovčanin Mrđa zajedno sa spe-  s draperijama. Istraživanje bi trebalo nasta-
                                            leolozima društva “Ponir” iz Banje Luke,   viti i na ostatak jame, kažu iz speleološkog
                                            Sinišom Popadićem, Aleksandrom Pega-  kluba “Ponir” i dodaju kako ne mogu zna-
                                            nom i kamermanom Radio-televizije Un-  ti koja je pećina najstarija na svijetu dok
                                            sko-sanskog kantona Amirom Nuspahi-  ne urade daljnja istraživanja. Ističu kako
                                            ćem, te još dvoje speleologa iz Beograda,   je moguće napraviti istraživanje, ali to za-
                                            vršio istraživanje. Ovi hrabri momci ne-  htijeva velike investicije i mukotrpan rad
                                            davno su otkrili jamu u koju do sad nije   koji bi trajao godinama.
                                            kročila ljudska noga, a koja sadrži nevje-  Riponjina jama već je odranije po-
                                            rovatno prirodno bogatstvo stalagmita i   znata ovdašnjem stanovništvu, a takvih
                                            stalaktita još neistraženih.       jama, tvrde mještani, ima još u Smolja-
                                               “Išli smo da napredujemo kroz kanal   ni i na području ovih kraških područja.
                                            gdje smo stigli posljednji put i radili smo   Međutim, niko nije mogao znati da se u
                                            crtanje. U jednom trenutku pomislili smo   njezinoj utrobi kriju sve ove nevjerovat-
                                            da smo došli do kraja, međutim, u kanalu   ne stvari. Ekspedicija koja je tokom pro-
                                            postoje još dva odžaka koja treba popeti,   teklih dana istraživala ovu pećinu vjeruje
                                            tako da jama ide dalje. Ispod vertikale   kako niko prije njih nije ušao u Riponji-
                                            postoji još jedna particija koju nismo ni   nu jamu, osim možda istraživači u vrijeme
                                            pipnuli, jer nismo počeli da radimo dolje.   Austro-Ugarske, koja je mnogo ulagala u
                                            To je vertikala od nekih 20 metara dubi-  takve stvari. Jedini trag prisustva nekog
                                            ne, po procjeni, ali dok je ne izmjerimo,   vanjskog svijeta u pećini bio je kostur vuka
                                            ne znamo tačnu dubinu, pa ćemo vidjeti   kojeg su pronašli. Uočili su i granatu, vje-
                                            šta je. U svakom slučaju, postoje i gornji   rovatno iz Drugog svjetskog rata, za koju
                                            horizonti stari koje smo vidjeli u pećini i   se vjeruje da su je tadašnja djeca pronašla
                                            trebalo bi sve to dalje i dublje istraživati”,   i bacila u jamu.
                                            kaže Aleksandar Pegan, član speleološkog
                                            društva “Ponir” Banja Luka.        TURISTIČKI POTENCIJAL
                                                                                  S obzirom na to da je područje Un-
                                            BOGATA SPELEOLOŠKIM NAKITOM        sko-sanskog kantona bogato prirodnim
                                               Ovi hrabri istraživači pomoću konop-  ljepotama i kulturno-historijskim vrijed-
                                            ca su se spuštali u jamu u dubinu od oko   nostima, te da je turizam najperspektivnija
                                            50 do 70 metara vertikalno i tu zatekli tri   grana razvoja ovog kraja, nameće se pitanje
                                            nivoa, a na svakom od njih, vjeruju, krije   da li će tek otkrivena Riponjina jama biti
                                            se mnoštvo ukrasa.                 stavljena u funkciju turizma i turističke
                                               “Na osnovu mjerenja koja smo do sad   ponude Unsko-sanskog kantona.
                                            izvršili, stigli smo do 120 metara dubine,   Prema riječima Dejana Prošića, načel-
                                            ali ćemo tačno znati kada bude sve prera-  nika Općine Bosanski Petrovac, radi se o
                                            čunato i urađeno do kraja, te bude izrađen   fascinantnom otkriću, koje je od centra ove
                                            i nacrt. Trenutno imamo dio od 200 metara   općine udaljeno oko 15 kilometara, a vijest
                                            pećine koje smo premjerili i nacrtali i 75   da je ova pećina otkrivena kod načelnika
                                            metara visinske razlike. Zanimljivo je da   Prošića budi nadu i radost u bolje sutra Bo-
                                            je pećina puna speleološkog nakita i da se   sanskog Petrovca. “Zašto to ne iskoristiti
                                            krećete po velikom zaljevu širine 7 metara   kao turistički potencijal? Mi kao Općina
                                            i dužine, po našoj slobodnoj procjeni, 350   imamo javni poziv za nevladine organizaci-
                                            metara. U pećini smo zatekli bigrene kade   je, odnosno unapređenje turističke ponude.
                                            (to su udubljenja oivičena kamenim zido-  U razgovoru s ovim planinarima dogovorili
                                            vima u kojima se nakuplja voda), pećinske   smo da oni apliciraju na taj poziv, za prva
                                            korale, stalagmite (ukrasi koji vise sa stro-  inicijalna sredstva, da se ta pećina, odno-
                                            pa li zidova pećine) i stalaktite (ukrasi koji   sno jama ispita”, kaže Prošić.   n


                                                                                                   STAV 25/7/2019  65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70