Page 80 - STAV broj 229
P. 80

KULTURA



          Serijal kritika kultnih bosanskohercegovačkih filmova (4)
          “MALI VOJNICI”









                                            Mali vojnici, 1967, drama / crno-bijeli; režija: Bahrudin Čengić;
                                            scenarij: Mirko Kovač; produkcija: Iso Tauber; muzika: Bojan
          Piše: Mirza SKENDERAGIĆ
                                            Adamič; igraju: Sead Čakal, Stojan Stole Aranđelović, Marija
                                            Točinoski, Zaim Muzaferija...


                akon okončanja Drugoga svjet-  porijeklu, ostali se udružuju protiv nje-
                skog rata, između velikog broja   ga, a nakon što se ne uspijeva uklopiti u
                filmskih naslova koji tretiraju   okrutne ratne igre, tihi plavokosi dječak
         Novaj stravični historijski trenutak,   probudi dodatnu sumnju i gnjev kod svo-
          posebno su se izdvojili oni u kojima su   jih vršnjaka. Kada jednog dana na usnoj
          glavni protagonisti djeca kroz čiji je nevi-  harmonici zasvira jedinu pjesmu koju zna
          ni pogled najistinitije prikazan vihor zla.   – njemačku koračnicu, njegov nacionalni
          Tu se svakako izdvajaju Ivanovo djetinjstvo   identitet izađe na vidjelo.
          (1962) Andreja Tarkovskog, te kasnije Idi   Ipak, gledaoci sve vrijeme znaju da se
          i gledaj (1985) Elema Klimova, ali i Mali   Boško, zapravo, zove Hanno Dessau (Sead
          vojnici (1967) bosanskohercegovačkog re-  Čakal), jer već u uvodnoj sceni, u kojoj
          žisera Bahrudina Bate Čengića, koji za-  partizani prevoze zarobljene njemačke
          mjenom početne uloge žrtve nudi sasvim   vojnike, režiser predstavlja plavokosog
          novu perspektivu na rat, ali i osvjetljuje   dječaka. Nakon nekoliko krupnih kadro-
          mrak psihološkog i fizičkog nasilja koje je   va u kojima se vide ruke koje nožem režu
          tadašnja Jugoslavija provodila nad neisto-  pertle vojničkih čizama i zatim ih bacaju
          mišljenicima vladajućeg sistema. Zahva-  na gomilu te onog jednog u kojem dječi-
          ljujući liberalizacijskoj epidemiji koja je   je ruke rade to isto, ali mnogo pažljivije i
          zahvatila socijalističku Jugoslaviju tokom   bez noža, postaje jasno da su Mali vojnici
          šezdesetih godina 20. stoljeća, gotovo upo-  film o identitetu i da je ključno pitanje
          redo s razvojem partizanskog filma rađao   koje režiser postavlja: Šta ostaje kada se
          se filmski pokret “crni talas”, čijim se di-  skinu vojničke odore? “Šta hoćeš, mali,
          jelom smatra i naslov Mali vojnici. On će   misliš da su ovo cirkusna kola?”, upita
          se također pridružiti umjetničkoj pobuni   jedan njemački zarobljenik Hanna. “Ne,
          protiv dotadašnjih filmskih, društvenih   gospodine”, odgovori on. “Razumio me.
          i političkih konvencija, a čiji likovi nisu   Kako se zoveš”, začuđen je zarobljenik.
          mačo-heroji koji ubijaju sve ispred sebe,   “Hanno Dessau”, kaže dječak. “Budi pa-
          već djeca, odgojena u mržnji i predo-  metan, Hanno”, posavjetuje ga stariji.
          dređena za nasilje. Film je uvršten u ta-  Dakle, već od samog početka Čengić gle-  ubijaju ga. “Šta ćeš sad, skote”, kaže je-
          kmičarski program Filmskog festivala u   daocima otkriva ime mališana čiji je otac   dan od dječaka i upuca psa s osjećanjem
          Cannesu kao prvi iz Bosne i Hercegovine,   nacistički oficir, a istovremeno ga pred-  mržnje i obraćajući mu se kao ljudskom
          ali, nažalost, nije dočekao premijeru, jer   stavlja kao izrazito uljudno i simpatično
          je najvažnija umjetnička filmska smotra   dijete koje je teško ne zavoljeti. Na ovaj
          te godine prekinuta zbog političkih ne-  način on publiku stavlja pred iskušenje:
          reda u Francuskoj.                da li će se u film upustiti s unaprijed usvo-
                                            jenim osjećanjem mržnje ili će nevinog
          A KAD SE SKINU UNIFORME...        mališana posmatrati kao ljudsko biće od
            U fokusu radnje ovog idejno intrigan-  krvi i mesa.
          tnog, te dramaturški originalnog djela jeste
          adaptirani samostan u Jugoslaviji tokom   DOBRI I LOŠI MOMCI
          Drugog svjetskog rata, koji u tom mrač-  Već u narednoj sceni u kojoj maloljet-
          nom trenutku služi kao sirotište za djecu   ni štićenici doma u divljačkoj hajci jure
          poginulih partizana. Među njih dolazi i   njemačkog ovčara kako bi ga ubili postaje
          plavokosi dječak Boško Grubač, koji se   jasno da se zlo itekako može naseliti i u
          svojom pristojnošću, ali i povučenošću od-  mlade duše i umove i da to samo ovisi od
          mah izdvoji od ostalih. Samo zbog toga što   ideološkog i društvenog odgoja u kojem
          je drugačiji, i ne sluteći istinu o njegovom   oni rastu. Djeca naposljetku stižu psa i



         80  25/7/2019 STAV
   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84