Page 82 - STAV broj 146
P. 82
kultura
“Za nas muslimane Bosne i Hercegovine bošnjaštvo je
više od regionalnog osjećanja, više od geografskog pojma,
više od kulturno-historijske posebnosti, mada u sebi sve
ovo obuhvata. Bošnjaštvo je za nas i naša stvarna i jedina
nacionalna identifikacija”, primjećuje Ibrahim Kajan u tekstu
“Dr. Smail Balić i Bosanski pogledi”
nijednog glasila u emigraciji. “Nekoliko Kajan ističe da su Balićevi tekstovi objav- “jugoslavenstva”. Prvi znak promjene po-
hiljada bosanskih muslimana rasturenih ljeni u Bosanskim pogledima udarili temelj javio se 1961. godine, kada se stanovništvo
po slobodnom svijetu neugodno osjećaju njegovoj studiji Kultura Bošnjaka, objav- moglo izjasniti kao “Musliman” u etnič-
ovu prazninu. Potreba za jednim ozbiljnim ljenoj u Beču 1973. godine. kom smislu. Ipak, ovo priznavanje Musli-
listom koji bi bio tumač istinskog raspo- mana (Bošnjaka) kao nacionalne odredni-
loženja muslimana sa slavenskog juga to- Posebno mjesto u Bosanskim pogledima ce još nije bilo službeno proglašeno, pa se
liko je veća, što nikada, pa ni danas, nije zauzimali su tekstovi koji su nastajali kao određeni broj akademika, pod vodstvom
nedostajalo neodgovornih pojedinaca koji odgovor bošnjačke inteligencije na aktu- univerzitetskog profesora Muhameda Fi-
se neupućenoj stranoj javnosti pokazuju alna kulturna zbivanja na području Jugo- lipovića i uz pomoć funkcionera Komu-
kao tobožnji muslimanski predstavnici, slavije. Potpuno je jasno da je uredništvo nističke partije Jugoslavije Atifa Puriva-
krivotvoreći često očito osjećaje i težnje Pogleda pomno pratilo ne samo štampu tre, zauzimalo da se termin “musliman”
našeg svijeta. Zato je upravo moralna oba- u Jugoslaviji već i značajne publikacije i kao oznaka nacionalne pripadnosti piše
veza da se ovo nezdravo stanje dokrajči”, nove književne tokove. Iako je u tim tek- velikim početnim slovom M. Uredniš-
bile su prve rečenice uvodnika prvog broja stovima bilo tragova polemike, treba ista- tvo Bosanskih pogleda oštro se usprotivilo
Bosanskih pogleda. knuti da ta polemika nije bila u funkciji bošnjačkoj politici u Bosni i Hercegovini
diskreditacije pojedinih ličnosti iz kultur- zbog prihvatanja ideje o “velikom M”, tj.
BOŠNJAŠTVO JE VIŠE OD nog života Jugoslavije, već intelektualna i prihvatanja vjerske odrednice za nacio-
REGIONALNOG OSJEĆANJA moralna potreba da se odgovori na široko nalnu. U oktobru 1963. godine, uredniš-
rasprostranjene zablude koje su poprimi- tvo Pogleda otvorilo je novi broj tekstom
Bosanski pogledi svoje su čitaoce infor- le status naučne istine. Upravo je Smail Bošnjaštvo – naša nacionalna identifikacija,
mirali o događajima političke i društve- Balić u tekstu Književni rad Bošnjaka na u kojem je, između ostalog, pisalo:
ne prirode, nerijetko donoseći i naučne orijentalnim jezicima na sjajan način pred- “Za nas muslimane Bosne i Herce-
tekstove duhovne, političke i historijske stavio jednu široku temu, a onda iz predo- govine bošnjaštvo je više od regionalnog
provenijencije. U isto vrijeme, Pogledi su čenog sadržaja svog rada izvukao i veoma osjećanja, više od geografskog pojma, više
nastojali pratiti recentna demokratska gi- bitne zaključke. “Ovim je radom Balić, za- od kulturno-historijske posebnosti, mada
banja evropske društvene i političke mi- pravo, umjesto svake polemike, odgovorio u sebi sve ovo obuhvata. Bošnjaštvo je
sli liberalne orijentacije. Na taj je način onima koji su tvrdili da je ‘islam u Bosni za nas i naša stvarna i jedina nacionalna
ciljana čitateljska publika prepoznavala zakočio svaki duhovni razvoj’, poput Ive identifikacija. Njegova se snaga pokazala
vlastitu situaciju u okolnostima svježe Andrića, i onim koji su nekritički preu- u tome što nam je ono dalo da se u njemu
emigrantske sudbine, proširivala kulturni zimali te široko rasprostranjene stavove. potpuno i idealno izražavaju naša politička,
vidokrug kojim je utvrđivala svoju vjersku Da je Balić ‘s predumišljajem’ započeo s kulturna i nacionalna stremljenja. S druge
i nacionalnu posebnost te je bila u prilici pisanjem kulturne monografije, vidi se i strane, ono nas čini imunima u pokušaju
prepoznati sebi bliske političke orijenti- iz jedne njegove usputne proslovne napo- da nas se potčini. Njegova snaga je defan-
re kretanja prema budućnosti. “Mada je mene: On navodi stav sarajevskog univer- zivnog, humanog i liberalnog karaktera”,
uredništvo isticalo da se Bosanski pogledi zitetskog profesora S. Nazečića, koji u En- pisalo je u spomenutom tekstu. Ipak, bilo
bave problemima ‘muslimana BiH u ise- ciklopediji Jugoslavije (sv. 2, str. 72), pišući je potrebno tačno četrdeset godina da ideje
ljeništvu’, mnoga su se krucijalna pitanja o BiH, kaže: ‘Četiri stotine godine turske o kojima se s primjetnim zanosom pisalo u
morala odnositi na sudbinu cjelovitog vlasti potpuno su ukočile svaki ekonomski Bosanskim pogledima budu realizirane kao
bošnjačkog kolektiviteta. Svoj identitet i kulturni napredak’”, piše Ibrahim Kajan, nacionalni programi. Tek je 1993. godine
Bosanski pogledi izgradili su evoluiraju- ističući da su upravo na taj način Balić i vraćeno narodno ime Bošnjak kao naci-
ći od ‘muslimanskog političkog biltena’ drugi intelektualci okupljeni oko Pogle- onalna odrednica za specifičnu kulturnu
do zbiljnog glasila bošnjačke nacionalne da, ustvari, nastojali promišljati o vlasti- zajednicu, do tada nazivanu Muslimani-
osvještenosti. U tom je smislu presudnim tom nacionalnom biću, što je istovremeno ma. Dešavanja iz 1993. godine i konačno
činom bio iskorak iz nedefiniranog i flu- predstavljalo i svojevrsni odgovor na ideo- priznavanje imena Bošnjak ne duguju
idnog ‘etničkog muslimanstva’ u nacio- loške konstrukte široko rasprostranjene na mnogo Bosanskim pogledima, ali ne treba
nalno ‘ispražnjeni’ prostor baštinjenog jugoslavenskoj naučnoj i kulturnoj sceni. zaboraviti da su upravo Bosanski pogledi
a ‘zaboravljenog’ bošnjaštva, definiran označili početak intelektualne borbe za
u uvodniku Bosanskih pogleda br. 28-29, BOŠNJACI IZMEĐU SRBA I HRVATA bošnjaštvo. Stoga je pogrešno konačno
1963, u kojem se doslovno i nedvosmisleno priznavanje nacionalnog imena tretira-
kaže: ‘Za nas muslimane Bosne i Herce- U prvom poslijeratnom popisu stanov- ti izvan konteksta u kojem su i Bosanski
govine bošnjaštvo je više od regionalnog ništva u Jugoslaviji, 1948. godine, Bošnjaci pogledi. Bošnjački sabor iz 1993. godine,
osjećanja, više od geografskog pojma, više su se mogli nacionalno izjasniti kao Srbi na kojem je vraćeno ime Bošnjak, radije
od kulturno-historijske posebnosti, mada islamske vjeroispovijesti, Hrvati islamske treba tretirati kao trijumf dugogodišnje
u sebi sve ovo obuhvata. Bošnjaštvo je za vjeroispovijesti ili kao nacionalno neopre- bitke za ideju bošnjaštva, na čijem su čelu
nas i naša stvarna i jedina nacionalna iden- dijeljeni. Na narednom popisu 1953. go- stajali upravo intelektualci okupljeni oko
tifikacija’”, primjećuje Ibrahim Kajan u dine nije bilo velikih promjena u politici Bosanskih pogleda. n
tekstu Dr. Smail Balić i Bosanski pogledi. identiteta tadašnjeg jugoslavenskog ruko-
vodstva, osim što je promovirana i politika
82 21/12/2017 STAV
