Page 76 - STAV broj 291
P. 76

KULTURA



          In memoriam: Juliette Gréco
          ODLAZAK NEPRIJEPORNE




          LEGENDE FRANCUSKE




          ŠANSONE I KULTURE





                                            Gledao sam je 1980. godine u Zagrebu u dvorani “Lisinski”,
                                            kada je pred nas prosula dio svoje scenske magije i nepatvorene
                                            erotičnosti, i radio s njom intervju objavljen u tadašnjoj reviji

          Piše: Ognjen TVRTKOVIĆ            Svijet. No, ako mislite da je s godinama smanjivala svoje
                                            aktivnosti ili da je pak živjela od stare slave, reći ću samo ovo:

                                            njeni albumu snimljeni na prijelazu iz prošlog milenija u ovaj
                                            djela su istinske umjetnice i na najvišem su mogućem nivou


               rancuska duboko žaluje: napustila ju   čak i zatvarana, ali sad je krenuo novi život?   širio, svi su se trudili da ona svojim senzu-
               je u 93. godini Juliette Gréco, jedna   Sartre je nagovara da počne pjevati, drugi je   alnim glasom otpjeva nešto od onoga što su
               od istinskih ikona francuske kul-  guraju u novonastala eksperimentalna ka-  tada stvarali. Léo Ferré joj poklanja neke od
         Fture – šansonijerka, glumica, muza   zališta – ona je imala sve adute, ali sve je to   najboljih radova (Paname, slavnu Paris Ca-
          egzistencijalizma i ljubavnica – ostavivši iza   bilo u zametcima. Svi su znali su da će njen   naille i druge), Joseph Kosma se udružuje
          sebe ogroman trag kakav teško da je zabilje-  duboki glas, njene nevjerojatne oči, duga   ni s kim drugim doli pjesnikom Seine Ja-
          žen u muzičkoj povijesti ove zemlje nakon   crna kosa, izražajno lice i stas biti podlo-  cquesom Prévertom, tu je i nešto stariji bard
          Drugog svjetskog rata. Francuska kultura   ga za kasnije uspjehe. I počinju je gurati na   francuske šansone Charles Trénet, rađa se i
          imala je još mnogo vedeta i ikona, glumi-  scenu tada živahnih kabarea gdje pjeva prve   veliko prijateljstvo s Jacquesom Brélom, Guy
          ca posebno, ali i spisateljica, modela i koje-  radove svojih prijatelja – sve odreda velikih   Béard je također tu (njegova nas je kćerka
          šta još, ali Gréco je bila nešto posebno. Još   pisaca ili pak skladatelja i instrumentalista.   Elisabette, poznata glumica, u više navrata
          od trenutka kada se kao dvadesetogodišnja   Ali Pariz je tih godina bio magnet za   pohodila u Sarajevu), kao i neizbježni Geo-
          djevojčica pojavila u kafeterijama na lijevoj   mnoge – ne samo uzburkanu francusku   rges Brassens; kasnije će doći i enfant terrible
          obali Seine, u kojima se sakupljalo neobič-  intelektualnu scenu nego i ljude iz cijelog   francuske kulture Serge Gainsbourg, koji joj
          no i čudno društvo spremno da punim plu-  svijeta koji su hrlili u grad svjetlosti da se   poklanja legendarnu šansonu La javanaise
          ćima udiše plodove tek osvojene slobode.   napoje impulsima nove slobode i radosti na-  i još neke prekrasne pjesme. Onda će doći
          Bili su tu neizbježni žrec egzistencijalizma   kon onoga što je donijela morija zvana Drugi   njena interpretacije nezaboravne Les feuillles
          Jean-Paul Sartre i njegova družica Simone   svjetski rat. Sartre je nagovara da pjeva, piše   mortes Préverta i Kosme, koju je već lansi-
          de Beauvoire, pisci poput Aragona, multita-  joj više poema, a tu će se naći i nitko drugi   rao Ives Montand, ali kojoj njena interpre-
          lentiranog Borisa Viana, Raimonda Quene-  doli židovska izbjeglica iz Mađarske Joseph   tacija iz 1959. godine daje posebnu svevre-
          aua; Jacques Prévert također je zalazio u te   Kosma. Nastaju prve pjesme koje ona pjeva   menu koprenu.
          bistroe, kao i Jean Cocteau, pa fenomenalni   s velikim odjekom.
          Maurice Merlot-Ponty, dramski pisac Paul   Konac je četrdesetih, kabare se zvao “Le   PJEVATI LJUBAV
          Claudel, potom fotografi, filmadžije – ku-  boeuf sur le toit”, u pomoć pristižu i dru-  Pedesete i šezdesete bit će desetljeća nje-
          halo je kao u vulkanskom grotlu, rađala se   gi autori, pjesnici i pisci, kao i važni autori   nih velikih uspjeha – i kao pjevačice, ali i
          nova kultura, stvarala se nova energija koja   francuske šansone koji polako uviđaju da   kao glumice i muze koja je svojom ljepotom
          je rušila sve za sobom. Juliette Gréco bila je   pred sobom imaju istinsku zvijezdu. Na-  opčarala mnoge slavne muškarce. Bila su to
          mlada, lijepa, misteriozna, imala je duboke   staju velike pjesme, poput Je suis comme je   razuzdana vremena – to priznaje i sama Gré-
          oči i prekrasan lik, oblačila se u crno i to je   suis, pa Si tu t’imagines, Sartreova Le Rue   co – njena je mistična ljepota zavrtjeti glavu
          bilo sve – krug oko nje odlučio je da bi ona   de Blanc-Manteaux. Ona debitira u malom   mnogima, a među njima je bio i 22-godišnji
          mogla biti njihova muza, njihov simbol no-  krugu pred publikom u kojoj su sjedili sve   trubač Miles Davis, koji će u Pariz doći kao
          vog i progresivnog.               slavni, ili, bolje reći, kasnije slavni likovi   dio ekipe pijaniste Thada Damerona 1949.
                                            francuske kulture. Uz već poznate, našao se   godine. Jazz, i to onaj novi, koji se rađao u
          PJEVATI SARTREA                   i američki glumac Marlon Brando.   zadimljenim klubovima New Yorka, zavrtio
            S majkom i sestrom bila je za Drugog   Na prijelazu iz četrdesetih u pedesete   je maštu i francuskih intelektualnih serklo-
          svjetskog rata pripadnica Pokreta otpora,   otpjevat će velike šansone. Krug autora se   va. Mlada i tada potpuno nepoznata, Juliette



         76  1/10/2020 STAV
   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81