Page 77 - STAV broj 291
P. 77

Pedesete su za nju plodne godine – tea-
                                                                               tar, film, velike pjesme koje su za nju pisali
                                                                               najbolji, brojni nastupi, s naglaskom na one
                                                                               u slavnoj dvorani “Olympia”. Počinje i njena
                                                                               dugogodišnja veza s holivudskim filmskim
                                                                               mogulom Darrylom Zanuckom, ali njena
                                                                               američka karijera na filmu nije nikad dose-
                                                                               gla one uspjehe kakve je bilježila na starom
                                                                               kontinentu. TV serija Belphégor producirana
                                                                               sredinom šezdesetih donosi joj slavu, tada
                                                                               sreće velikog francuskog glumca Michaela
                                                                               Piccolija i s njim stupa u brak. Tih godina
                                                                               širi se krug autora koji za nju pišu i svoje
                                                                               recitale dovodi do savršenstva. Nastupa i
                                                                               sama, ali i u društvu s velikim šansonijeri-
                                                                               ma, recimo Brassensom. Ponovo za nju pišu
                                                                               veliki francuski pjesnici. Njena elegancija,
                                                                               duboke oči, koketnost, erotizam, rafinirana
                                                                               scenska prezentacija dovode je u sam vrh
                                                                               francuske kulture. Odlazi nastupati po cije-
                                                                               lom svijetu šireći damare francuske kulture.
                                                                               Sedamdesete i osamdesete godine njenih su
                                                                               velikih uspjeha, mlađi autori joj daju svoje
                                                                               pjesme s ponosom, kao i brazilski zagovor-
                                                                               nici nove, uvijek je otvorena za suradnju s
                                                                               novim mladim snagama, bilo da su dolazili
                                                                               iz sfere rocka, jazza ili klasične glazbe.
                                                                                  Gledao sam je 1980. godine u Zagrebu
                                                                               u dvorani “Lisinski”, kada je pred nas pro-
                                                                               sula dio svoje scenske magije i nepatvorene
                                                                               erotičnosti, i radio s njom intervju objavljen
                                                                               u tadašnjoj reviji Svijet. I kasnije se vraćala
                                                                               u ove krajeve.
                                                                                  No, ako mislite da je s godinama smanji-
                                                                               vala svoje aktivnosti ili da je pak živjela od
                                                                               stare slave, reći ću samo ovo: njeni albumu
          odlazi na koncert, provlači se tajno. Tu je   za triler Lift za gubilište francuskog redatelja   snimljeni na prijelazu iz prošlog milenija u
          pisac i trubač Boris Vian, koji je upoznaje   Louisa Mallea, s kojim ga spaja upravo nje-  ovaj djela su istinske umjetnice i na najvi-
          s malim američkim trubačem. Okice su se   gova tadašnja ljubav. I Još nešto, Miles Davis   šem su mogućem nivou. Sada je pored sebe
          susrele i bila je to ljubav na prvi pogled –   od nje će slušati prvo put Uvelo lišće, uzeti   imala trećeg muža, kompozitora, aranžera i
          Miles Davis je uživao u slobodi kakvu nije   tu divnu temu i svojom elegantnom trubom   pijanistu Gérarda Jouannesta, poznatog nam
          mogao ni sanjati u gradu iz kojeg je dolazio,   interpretirati je sa suspregnutim emocija-  i kao vjernog suradnika Jacquesa Bréla. Na
          ona je bila očarana njegovom elegancijom,   ma kakve jazz do tada nije mogao pojmiti.  sceni su se pojavljivali često samo njih dvoje
          a on opčinjen novoosvojenom slobodom i                               uz neizbježnu musette harmoniku, ali u studi-
          strašću koja ih je oboje obuzela. On nije znao   PJEVATI I KAD NAPUNIŠ OSAMDESET  jima i s velikim orkestrima. Tako su snimlje-
          francuski, a ona engleski – bili su dovoljni   S početka pedesetih snima prve filmo-  ne neke od njenih najboljih ploča: Un jour d
          pogledi, uzeli su se za ruke, šetali Parizom   ve, i tu se njena mistična magija nastavlja   ‘été et quelques nuits... na stihove Jean-Claudea
          i vodili ljubav. Ali na nagovor da se vjenča-  širiti. Snima i prvi album s pjesmama koje   Carierrea (1998), onda Aimez-vous les uns le
          ju, Davis je bio odričan – znao je u kakvim   odjekuju radijskim valovima, odlazi u Bra-  autre ou bien disparaise... iz 2003. godine, po-
          bi uvjetima živjeli u New Yorku, naprosto   zil, a 1952. godine je s francuskom revijom   tom Vrijeme jedne šansone iz 2006. godine, vrlo
          ju je volio isuviše a da bi joj na nejaka pleća   u njujorškom hotelu “Waldorf Astoria”. Tu   komornu Je me souviens de tout (2009) te, na
          nabacio tolike probleme. No, ljubav prema   se nalazi sa svojom velikom ljubavi Mile-  koncu, malo remek-djelo Greco pjeva Brela,
          Davisu se, ma s kim Gréco bila u braku, za-  som Davisom. Slijedio je šok: čekali su dva   gdje se iznova obraća svom velikom prijatelju
          držala do posljednjih dana njegova života.   sata da im serviraju ručak; jazz trubač od-  i neprijepornoj legendi francuske šansone,
          Sretali su se redovito, s poštovanjem jedno   lazi kući i ona ga nalazi svega uplakanog.   reinterpretirajući neke od njegovih najljep-
          spram drugog.                     Bio je u pravu kad je rekao da se njihova   ših pjesama, poput neizbježne Amsterdam i
            Znamo što se dešavalo poslije: Gréco   ljubav u uvjetima rasne segregacije nije   Ne me quitte pas, J’arrive, Le tango funérable,
          će postati muza francuske kulture, a Miles   mogla ostvariti u svom punom kapacite-  ili potresne La chanson de vieux amants, čija
          Davis neprijeporno najvažniji trubač jazza.   tu, ali veza među njima ostala je do kraja   šestominutna verzija završava ovo djelo iz
          No, tada su bili tek nevini dvadesetogodiš-  snažna i naglašena.     2013. godine. Krasna produkcija, veliki or-
          njaci željni iskrenih osjećanja i nepatvorene   Na filmskim snimanjima susreće glumca   kestri, raskošni aranžmani i njen senzualni
          ljubavi. Miles će se vraćati tih godina u više   Phillipea Lemairea. Oni su uskoro u krat-  glas zaokružuju istinsko remek-djelo. Iako joj
          navrata u Pariz i biti integralni dio francuske   kom braku. Dobijaju kćerku, a Gréco je već   je tada bilo više od osamdeset godina, njena
          kulture. Dobio je kasnije i njihove ordene,   na filmskom platnu u društvu najvećih fran-  karizma nije izgubila ništa od svoje snage i
          snimio je 1958. godine i prekrasnu muziku   cuskih i američkih glumaca.   autentičnosti.            n


                                                                                                    STAV 1/10/2020 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82