Page 65 - STAV 72 21.07.2016
P. 65
Šaćir Raščić, Jakub Durgut, Izet Alihodžić,
predsjednik selo Bukovica potpredsjednik
Medžlisa Čajniče SO Čajniče
potpisali prošle godine. No, novac doniraju
i građani, poput 89-godišnjeg dede koji je
novac od prodaje kuće i zemlje u središtu
grada namijenio gradnji džamije. “Djeca
su mi sve halalila, kažu da prodajem i da
dam za vakuf. Za moju hadžinicu znam šta
misli, srest ćemo se na onom svijetu”, priča
hadžija Halil, koji je u Čajniču othranio
osmero djece. Danas su rasuta u svijetu,
žive i u Chicagu. “Dobro se živjelo, osmero
djece školovalo. Jedan dan išla hadžinica
na osam roditeljskih sastanaka. Prodaj tele
pa opremi dijete za školu.”
zločin U medoševićima
Dok se polagao kamen temeljac, učile
dove i klanjao podne-namaz, u Čajniču je
Meho Hrustemović, Ferid Kovačević, predsjednik Udruženja vladala tišina. Šutnja caruje i kada je riječ
selo Dardagari “Stradanje porodica 1992-1995“
o zločinima nad Bošnjacima ovog grada.
Dvije su osobe presuđene, četverici se još
“Početak obnove ove džamije najznačajniji je trenutak u uvijek sudi po optužnicama potvrđenim
poslijeratnoj povijesti Čajniča. Oko nje se razvila stara pred Sudom BiH za ratne zločine u Čajniču.
Milorad Živković, nekadašnji načelnik
čaršija, skoro sva čaršija bila je vakuf bega Boljanića”, Stanice javne bezbednosti u Čajniču, služi
priča nam čajnički imam Emin Bakal. Kada je imao sedam zatvorsku kaznu jer je naređivao hapšenja
godina, protjeran je iz rodnog grada. Nikada nije zakoračio civila i lično u njima učestvovao. Krivim
je presuđen i Milun Kornjača jer je krajem
u Sinan-begovu džamiju. Nada se da će biti njen prvi imam maja 1992. godine naredio odvođenje
kada bude obnovljena civila iz sela Brdo i njihovo zatočenje na
Mostini. Tu su, dan poslije, nepoznate
osobe na obližnjoj livadi ubile dvanaest
Čajnički imam
Emin Bakal civila. Kornjača je oslobođen optužbi da
je propustio kazniti Velju Tadića, koji je
19. maja 1992. godine ubio civile zatvo-
rene u “Lovačkom domu” na Mostini.
“Još niko nikada nije utvrdio tačan broj
stradalih. Zato pokušavamo uraditi šta
možemo da saznamo gdje su stradali,
kada su stradali i koliki je njihov broj.
Tako možemo pomoći sudovima da rade
svoj posao. Najteže je što su ovdje ubijana
djeca. Od godinu i po do četiri godine.
Djeca koja su zapaljena, kako se sumnja.
Ubijen je jedan slijepi stogodišnjak”, kaže
Ferid Kovačević, predsjednik nedavno
STAV 21/7/2016 65