Page 77 - STAV broj 169
P. 77
Aljoša Jurinić A dan prije u intimnom prostoru uvi-
Adema Pljevljak-Krehić i jek gostoprimljivog Bošnjačkog instituta
oduševio nas je ljubljanski hornista Boštaj
Maja Ačkar-Zlatarević Lipovšek, naš stari poznanik i prijatelj, s
društvom u kojem je bio i gudački kvartet,
ali i njegova supruga, flautistica Milena.
Njegov Mozart nije bilo svitanje na gorni
nego prekrasna vokalna kantilena u kojoj
su mu svestranu podršku davali članovi
gudačkog kvarteta s malo neobičnim sa-
stavom: umjesto dvije violine, tu su bile
dvije viole. Lipovšek i Ceku glazbenici
su s ovih prostora koji su integralni dio
svjetske scene i sviraju svuda, od Japana i
Amerike do svih za glazbu bitnih europ-
skih destinacija. I onda dodajemo, Lipov-
šek je poznat i kao pedagog (redoviti pro-
fesor horne na akademijama u Ljubljani
i u Zagrebu), pa je održao radionicu sa
studentima Muzičke akademije iz Saraje-
va, a, gle čuda, svi oni su se zadnjeg dana
pridružili našoj Sarajevskoj filharmoniji
na završnom koncertu SVEM-a, na kojem
je dirigirala Samra Gulamović, a trijum-
firao virtuozni ruski violinist Sergej Kri-
lov bravurozno svirajući i s profinjenom
elegancijom i ekstrovertnošću poznati
Koncert za violinu i orkestar op.35 Petra
Iljiča Čajkovskog. Trenuci kada ostaneš
zapanjen i oduševljen tom lavinom div-
ne glazbe i kada budeš ponosan što smo
istinski dio onoga najboljeg što svjetska
glazba u ovom trenutku nudi.
Isti je orkestar sada pod dirigentskom
palicom još jednog našeg starog znanca,
splitskog dirigenta Iva Lipanovića na po-
četku SVEM-a 10. svibnja ugostio mladog
hrvatskog pijanistu Aljošu Jurinića, koji
se nezaustavljivo penje u sam vrh svjetske
pijanistike. I on se već drugi puta oglasio
u našoj sredini, pa su nam izveli iznimno
teški Koncert za klavir i orkestar suvreme-
nog ruskog skladatelja Sergeja Prokofjeva,
a potom i Simfoniju br. 4 neprevaziđenog
Petra Iljiča Čajkovskog. Dan potom, u
Bošnjačkom institutu trijumf usnog har-
monikaša Antonia Serrana, a onda i Be-
ogradski kamerni orkestar s dirigentom
Vladimirom Markovićem, koji je pjevao
slavenske skladatelje za zborove. Sve je
ovo priredila Fondacija za muzičke dje-
latnosti, na čijem je čelu Ninoslav Werber.
“Prvih stotinu godina
bosanskohercegovačke
solo pjesme”
Dakako, postavlja se iznova pitanje
adekvatnih koncertnih prostora. Vijeć-
nica je zatvorena za sve zbog nerazumno
visokih cijena, Dom Oružanih snaga BiH
u jadnom je stanju, makar je doista aku-
stički daleko najbolji, i Bosanski kulturni
centar kao da je zatvoren za bilo kakvu
inicijativu, osim za krajnje komercijalne
produkcije. Ukratko: koncerti se odvijaju
STAV 31/5/2018 77