Page 57 - STAV broj 310
P. 57
zahvaljujući njoj, život nastavlja. Izreka je je obje varijante gledao isključivo kroz željezničke veze od Čapljine do Neuma,
postala geslom moreplovaca širom svijeta. jugoslavenske naočale, ne dovodeći u pi- o čemu nema konkretnih planova.
Zemlje koje imaju izlaz na more i svoje tanje opstojnost te države i ne razmišlja-
luke i čiji mornari nisu oklijevali isplo- jući da bi se u budućnosti moglo dogoditi HRVATSKA NE POŠTUJE UN
viti i u neistražene vode u narednim su da Hrvatska postane nezavisna i tu luku, KONVENCIJU O PRAVU MORA
stoljećima postale razvijene, neke su do- bez obzira na to ko ju je izgradio, prisvo- Otvaranje spora oko granične linije u
minirale svjetskim morima i trgovinom. ji, kako se i dogodilo. I ne samo to, već i području Neuma, prema UN Konvenciji
Stoga je stav prema moru i plovidbi postao da efikasno blokira željeznički promet iz o pravu mora iz 1982. godine, po među-
jednim od najvažnijih činilaca napretka Bosne i Hercegovine kroz hrvatsku teri- narodnom pravu, trebalo je privremeno
velikog broja naroda i država. Doista, sve toriju do luke. Hrvatski sabor nikada nije (do bilateralnog sporazuma o granicama)
donedavno, izlaz na more bio je odluču- ratificirao sporazum Izetbegović-Tuđman onemogućiti Hrvatskoj izgradnju mosta
jući ponder zbog kojeg su se vodili ratovi o slobodnom prolazu kroz Neum i Luci kopno – Pelješac. No, dogodilo se upra-
i mijenjale granice. Ploče, što je omogućilo daljnje opstrukcije vo suprotno. Hrvatska je prijavila i dobi-
hrvaćanske strane, prvo otvaranjem spora la sredstva EU za izgradnju tog mosta, te
BOSNA I HERCEGOVINA POMORSKA JE oko vrha poluotoka Klek i dva škoja na ga tokom ove godine i završava. Unatoč
DRŽAVA istočnoj strani i time blokade određivanja stavu Predsjedništva BiH iz 2007, koje je
Po međunarodnom pravu, svaka ze- granične linije koja bi odredila i linije te- uvjetovalo pristanak rješavanjem granične
mlja koja ima bilo kakav izlaz na more ima ritorijalnog mora. Bilo je nekih slabašnih linije, Hrvatska se, suprotno Konvenciji o
status pomorske zemlje i neka neotuđiva pokušaja Pomorskog društva da upozori pravu mora, na njega oglušila, uz podrš-
prava s tim u vezi. Jedno od najvažnijih na potrebu autocestovnog povezivanja s ku EU, i započela izgradnju. Ni Bosna i
jeste i slobodan, ne samo neometan pri- Neumom, ali je to ignorirano jer je bilo Hercegovina nije reagirala promptno
stup međunarodnim vodama, odnosno navodno nemoguće mijenjati utvrđene korištenjem svih pravnih sredstava, pa
mogućnosti slobodne trgovine širom svi- krajnje tačke koridora 5C. To se odnosi i je EU lakonski odgovorila na prigovore
jeta morskim putem koji je još najjeftiniji na zajedničku inicijativu Hrvatske i Bosne kako se njima niti jedna institucija BiH
oblik transporta. To je posebno važno za i Hercegovine iz 1995. kojom se koridor nije na vrijeme obratila. U trenutnom
zemlje poput Bosne i Hercegovine, koja Budimpešta – Sarajevo – Ploče ugradio odnosu snaga i srpsko-hrvatskim bloka-
je, spletom historijskih okolnosti, od ne- u mrežu transevropskih koridora, u tzv. dama svakog iole značajnijeg procesa u
kada ozbiljne pomorske države s dugom Delorsov plan. Spajanje Neuma moder- zemlji bilo je teško očekivati da će se u
dalmatinskom obalom ostala prvotno na nom cestovnom vezom s koridorom 5C, Predsjedništvu BiH ili Vijeću ministara
samo dva, a odnedavno službeno i na samo naravno, moguće je izgradnjom brze ce- BiH postići konsenzus, ali institucije su
jednom, uskom izlazu na Jadransko more, ste do Stoca (projektira se već 40-ak go- trebale na vrijeme reagirati.
kod Neuma, nekadašnjeg begovskog posje- dina) i modernizacijom veze od Stoca do Sabor Hrvatske jednoglasno je do-
da koji je za vrijeme socijalističkog režima
postao turističkim i odnedavno općinskim
središtem, s ukupno 24 kilometra dugom
obalom. Taj uzak i od Hrvatske i njezinog
teritorijalnog mora zatvoren izlaz državu
postavlja u specifičan položaj ograničeno-
sti, ali ne i nemogućnosti korištenja pra-
va. Neum ima sve navigacijske preduvjete
da postane međunarodna pomorska luka.
Još 1999. neki su američki autori izradili
Studiju izvodljivosti za Luku Neum, vodeći
računa o ovisnosti Bosne i Hercegovine o
hrvatskoj Luci Ploče, koju je u najvećem
dijelu izgradila bosanskohercegovačka
privreda, ali nakon stjecanja nezavisno-
sti upravljački preuzela Hrvatska. Veza-
nost bh. privrede za Luku Ploče rezultat
je prihvaćanja Mehmeda Spahe tog pri-
jedloga iz 1938, koji se branio i lakšom
izgradnjom željezničke pruge od Čaplji-
ne do mora dolinom Neretve u odnosu na
izgradnju lučkih kapaciteta u prirodnom
zaljevu koji čine kopno i poluotok Klek, a
u čijem se vrhu nalazilo seoce Neum. Ka-
sniji cestovni pravac M-17 isto je izgra- Bune, odnosno koridora 5C, čak i više, nio odluku o proglašenju isključivog
đen dolinom Neretve do ušća, odnosno od izgradnjom Jadransko-jonske autoceste ekonomskog pojasa. Riječ je o pravu iz
1949. izgrađivane Luke Ploče. Današnja kroz Bosnu i Hercegovinu, od Počitelja UN konvencije, posebno reguliranom i
autocesta A-1 u izgradnji također kon- do Trebinja, preko Stoca, što zasad nije unutar EU, a sve je usaglašeno između tri
sekventno slijedi povezivanje s Lukom prioritet u izgradnji autocesta kroz BiH, jadranske države – članice Unije, narav-
Ploče, a dio je transevropskog koridora a trebao bi biti jer se Hrvatska trsi izgra- no, bez uključenja druge tri – Bosne i
5C. Teško je nagađati zašto je Spaho kao diti taj koridor svojom, iako vrlo uskom Hercegovine, Crne Gore i Albanije, koje
bošnjački politički lider pristao na taj pri- teritorijom oko Dubrovnika. Naravno, su samo kratkim diplomatskim notama
jedlog, no nemoguće se oteti dojmu kako ostalo bi otvorenim i pitanje izgradnje upoznate s trilateralnim dogovorom koji
STAV 11/2/2021 57