Page 58 - STAV broj 310

POLITIKA

je aminovala EU. Nakon mosta kopno –
Pelješac, ovo je druga ugroza prava Bo-
sne i Hercegovine na moru koja će proći
bez sankcija. Ponovo su institucije zaka-
zale. Samo je ministrica vanjskih poslova
Bisera Turković, pozvavši se na stavove
marginaliziranog Pomorskog društva,
izrazila protest zbog izostanka dogovo-
ra s Bosnom i Hercegovinom, na čija se
prava tri zemlje članice, a posebno Hr-
vatska, nisu osvrnule. Odmah je u pomoć
Hrvatskoj pristupio Milorad Dodik i u
svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva
BiH lakonski izjavio nespornu činjenicu
– da Hrvatska ima pravo proglasiti isklju-
čivi ekonomski pojas. Kao i u slučaju iz-
gradnje mosta Pelješac, pustio se spin da
se Bosna i Hercegovina protivi realizaciji
prava Hrvatske, što nije istina. BiH samo
ima pravo zaštititi svoja prava. Iz “Kruga
99” su pozvali Vijeće ministara Bosne i kojem bi Bosna i Hercegovina plovnim mora, na čemu se nije ništa produktivno
Hercegovine i druge nadležne instituci- koridorom imala izlaz na otvoreno more učinilo u posljednjih 20 godina”.
je da konačno poduzmu adekvatne mjere i ostvarivala pristup preko Neretvanskog
kako proglašenje isključivog ekonomskog i Korčulanskog kanala. Iako je jedna od PRAVNI ASPEKTI I TEMELJNA PITANJA
pojasa na Jadranskom moru Hrvatske osnovnih namjera uvođenja ovakvog po- Dr. Enis Omerović s Pravnog fakul-
i Italije ne bi sprečavalo BiH u daljem jasa, i s jedne i s druge strane Jadrana, teta u Zenici za Anadolu Agency pojasnio
ostvarivanju legitimnih interesa prema njegova zaštita u smislu da ribarski bro- je da je Hrvatska isključivi pojas progla-
međunarodnom pravu, odnosno prema dovi trećih država ne bi mogli više up- sila do morske granice s Italijom i Slo-
UN Konvenciji o pravu mora. Naglasili lovljavati u najveći prostor Jadranskog venijom, iako je potonja još sporna. Ta je
su da se polazi od činjenice da su obal- mora radi izlova ribe i drugih morskih granica ustanovljena, bar ona dva epikon-
ne države slobodne po međunarodnom vrsta bez dozvole kako ove dvije države, tinentalna pojasa, još 1968. dvostranim
pravu jednostrano svojim aktima progla- tako i organa EU, to će se posebno nega- ugovorom između tadašnje Jugoslavije i
siti ekonomski pojas i odrediti njegovu tivno odraziti na države koje također svo- Italije, a granica na Sjevernom Jadranu
širinu i opseg svojih suverenih prava u jom obalom izlaze na ovo poluzatvoreno onim Osimskim iz 1975, kojeg su i Slo-
tome dijelu mora ako na moru ima pro- more, poput BiH, Albanije i Crne Gore, venija i Hrvatska države sljednice. Isklju-
stora. Međutim, to svakako mora biti u ali i na sve tzv. treće države u odnosu na čivi ekonomski pojas jeste dio mora koji
skladu s UN Konvencijom o pravu mora EU, upozoravaju iz “Kruga 99”. Činjenica ne potpada pod teritorijalni suverenitet
iz 1982, upozoravaju iz “Kruga 99”. Na- da su Hrvatska i Italija odlučile pozvati obalne države. Na svijetu je većina obal-
vode da pojas predviđa za Hrvatsku dva Sloveniju na njihove dvostrane razgo- nih država proglasila svoje varijante ek-
nova prava: podizanje umjetnih otoka, vore i uključiti ju u sve detalje proglaše- skluzivne ekonomske zone, što svakako
naprava i uređaja, stalnih platformi i slič- nja ekonomskog pojasa na moru, dok su mora biti u skladu s UN Konvencijom o
nih umjetnih naprava koje imaju svoje ministarstva vanjskih poslova BiH, Crne pravu mora iz 1982.
“zone isključenja” oko sebe zbog sigur- Gore i Albanije u procesu pregovora tek Ovaj je hrvatski, čini se, nadgradnja
nosti i pravo korištenja snage mora, vje- notificirana, potvrđuju osnovanu zabri- ZERP-a, budući da predviđa dva nova pra-
tra i morskih struja u ekonomske svrhe. nutost u ovom slučaju. “Krug 99” smatra va za Hrvatsku, podizanje umjetnih otoka,
Kako je i Italija proglasila svoj pojas, to kako je “jasno da BiH plaća cijenu nera- naprava i uređaja (u što možemo ubrojiti i
bi značilo da Jadran više neće imati me- ščišćenih odnosa s Hrvatskom u zaštiti navigacijske uređaje, stalne platforme, tipa
đunarodne vode, barem u dijelu mora u njezinih državnih interesa po pitanju naftnih ili gasnih, i sličnih umjetnih na-
prava) koje imaju svoje “zone isključenja”
oko sebe i, ono što je jako važno, ne mogu
Kako je i Italija proglasila svoj pojas, to bi značilo da Jadran se postavljati na mjestima međunarodnih
plovnih koridora, tj. ne mogu utjecati na
više neće imati međunarodne vode, barem u dijelu mora nesmetanu slobodu plovidbe tim morskim
u kojem bi Bosna i Hercegovina plovnim koridorom imala rutama. Drugo pravo koje službeni Zagreb
ovim dobija jeste korištenje snage mora, vje-
izlaz na otvoreno more. Iako je jedna od osnovnih namjera tra i morskih struja u ekonomske svrhe, a
uvođenja ovakvog pojasa njegova zaštita, u smislu da ribarski sve slijedom orijentiranja politike EU na
obnovljive izvore energije kroz paket eko-
brodovi trećih država ne bi mogli više uplovljavati u najveći nomskog oporavka “Green Deal”. I ovo pra-
prostor Jadranskog mora radi izlova ribe i drugih morskih vrsta vo za posljedicu ima podizanje “umjetnih
otoka” u zoni pojasa. No, prema pravilima
bez dozvole ove dvije države i organa EU, to će se posebno međunarodnog prava mora, pojas ostaje
negativno odraziti na države koje također svojom obalom izlaze morski prostor u kojem sve države uživaju
međunarodnim pravom garantirane slobo-
na ovo poluzatvoreno more, poput BiH, Albanije i Crne Gore. de plovidbe, preleta, polaganja pomorskih

58 11/2/2021 STAV