Page 59 - STAV broj 310

Razgraničenja, sadržaj prava i obave- stručnjaka za međunarodno, a naroči-
za u vezi s isključivim ekonomskim po- to pravo mora. Uz nepostojanje svijesti
jasom predmeti su čestih sporova, poput o pomorskom statusu države, hronično
od Republike Turske osporavanog dvo- je nepoznavanje povijesti i činjenice da
stranog međunarodnog ugovora između je Bosna zauzimala stoljećima dobar dio
Republike Grčke i Arapske Republike dalmatinske obale te imala luke (Her-
Egipat o razgraničenju na moru iz 2020, ceg-Novi npr. i druge). Sada se tek u pu-
kao i sklapanja međunarodnog ugovora noj mjeri osjeća kako je odricanje od Su-
o razgraničenju isključivih ekonomskih torine (drugog izlaza na Jadransko more,
pojaseva između Grčke i Italije, također južno od Dubrovnika) bilo pogrešno. Zbog
iz 2020. Prethodno se u istočnom Medite- proglašenja pojasa Hrvatske, drugi izlaz
ranu Turska razgraničila s Libijom 2019. na more itekako bi bio važan. Treba gra-
Upravo su važnost korištenja prava iz ovog diti odlične odnose s Crnom Gorom, ali
pojasa (izlov ribe) za ekonomiju Islanda ne po cijenu odricanja od vlastite teritori-
bili jedan od razloga njezinog odustanka je. Treći argument o rješavanju graničnih
od pridruživanja EU. sporova država aspirantica za članstvo u
U pogledu pozicije BiH, stanje se ovim EU jeste novi (Macronov) uvjet dizajni-
činom blago komplicira. Bosna i Herce- ran samo da ih se spriječi u akcesiji, dok
govina svakako plaća cijenu budući da se države članice (Hrvatska i Slovenija) još
do sada u odnosima s Hrvatskom i zaštiti nemaju riješene granične sporove.
kablova i cjevovoda i druge međunarod- njezinih državnih interesa po pitanju mora Stoga, na tragu opaske dr. Omerovića
nopravne dopuštene upotrebe. Slovenska ništa posebno nije učinilo u posljednjih 20 treba se upitati zašto ne školujemo struč-
opozicija spočitava premijeru Janezu Janši godina, naglasio je dr. Omerović. Ovaj čin njake za međunarodno i pravo mora, već
da će ovim postupkom dvije njoj susjedne odnosnih obalnih država ne smije utjeca- samo inžinjere, liječnike i ekonomiste,
obalne zemlje ostati bez izlaza na otvoreno ti na prava BiH koja ta država ima prema najviše finansijaše, te pravnike za druga
more. Ta je država odlukom ad hoc arbitraž- općem međunarodnom pravu, odnosno područja. Kada Omerović kaže da se Bo-
nog tribunala 2017. dobila spoj (famozni prema UN Konvenciji o pravu mora. Ali, sna i Hercegovina treba uozbiljiti, onda to
stik) svog teritorijalnog mora s otvorenim da bi ih ostvarila u uvjetima kršenja, Bo- podrazumijeva ne samo promptne reakci-
morem Sjevernog Jadrana, širine oko 2,5 na- sna i Hercegovina u tom se smislu mora je (poput Turkovićke i SDA) već promje-
utičke milje, a sada će njezina spojnica zna- uozbiljiti, poentirao je. nu paradigme odnosa. Pomorsko društvo
čiti “spajanje njezina teritorijalnoga mora s Osim s nepobitnim pravnim ekspoze- treba dobiti veći ponder, treba obrazova-
hrvaćanskim novoproglašenim ekonomskim om dr. Omerovića, posebno se može složiti ti posebno političare o pravu mora, treba
pojasom”. Politika EU jeste da se u “vodama s posljednjom konstatacijom o uozbiljenju pokretati pravne postupke protiv država
njezinih država članica” provodi jedinstvena države. Postavlja se pitanje je li to u ovim koje krše UN Konvenciju o pravu mora
unijska politika ribolova i ekološke zaštite, okolnostima, bez ustavnih promjena koje (Hrvatska u odnosu na BiH, dva puta).
a u smislu “plave ekonomije”, kvota izlova i bi onemogućile blokade, to moguće, ali je Treba od reaktivne konačno početi voditi
očuvanja ribljeg fonda. Uostalom, naglaša- važnije pitanje ima li Bosna i Hercegovina aktivnu politiku. Konačno, treba povije-
va dr. Omerović, tih je tzv. evropskih voda uopće pravnog kapaciteta da svoja prava sti naučiti građane Bosne i Hercegovine,
sve više. Države EU koje izlaze na Atlantski brani pred međunarodnim tijelima. Je li posebno Bošnjake, i to ne samo svojoj već
okean i Sjeverno more proglasile su svoje išta pravno poduzeto po pitanju očitog i onoj komšijskoj, sve tri komšijske koje
ekonomske zone, kao i neke države Sredo- hrvaćanskog kršenja Konvencije o pravu su saturirane mitovima i legendama koji
zemnog mora. Zapravo, u Mediteranu više mora pri izgradnji mosta Pelješac? Čini se su vremenom postali “istinama” – histo-
teško da ima “besplatnog” mora. da BiH ima hroničan nedostatak pravnih riografskim faktima. n

Adresa: tel: +387 33 777 030
Butmirska cesta bb, fax: +387 33 777 031
71210 Ilidža mail: info@velbos.ba
www.velbos.ba
VAŠ PARTNER U GRADNJI
VAŠ PARTNER U GRADNJI

STAV 11/2/2021 59