Page 9 - STAV broj 310

KO JE BIO KO U KULTURNOM

I DRUŠTVENOM ŽIVOTU NDH

(GLOSARIJ)

Priredio: Istraživački tim “Stava”

ALFIREVIĆ, Frano, pjesnik, putopisac, prevodilac (Za- međunarodno pravo. Redoviti član JAZU (od 1965). Po njemu
dar, 11. 9. 1903. – Zagreb, 2. 2. 1956): Osnovnu školu polazio se zove ulica u Zagrebu.
u Kotoru, gimnaziju u Dubrovniku i Kotoru. Studirao u Za-
grebu, gdje je završio studij francuskog jezika i književnosti. ANDREIS, Josip, muzikolog (Split, 19. 3. 1909. – Zagreb,
Radio u univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, a potom kao 16. 1. 1982): Srednju školu završio u Splitu 1926, italijanski
profesor u Trebinju i Sarajevu. Kraće vrijeme boravio u Fran- i francuski jezik studirao u Rimu i Zagrebu, gdje je i diplo-
cuskoj, a zatim je opet profesor u Beogradu, Zemunu i Saraje- mirao na Filozofskom fakultetu 1931; muziku diplomirao na
vu. Od 1941. je u Zagrebu. Godinu dana radi kao gimnazijski nastavničkom odsjeku Muzičke akademije u Zagrebu 1947.
profesor, potom od 1942 do 1945. kao upravitelj knjižnice pri Srednjoškolski je profesor od 1931. do 1941. u Šibeniku, Her-
Ministarstvu narodne prosvjete. Od 1945. do 1947. ponovno ceg-Novom i Splitu. Nakon proglašenja NDH, radi u HIBZ-u
je gimnazijski profesor. Prva zbirka pjesama Pesme izlazi mu (saradnik je Hrvatske enciklopedije) i u Sveučilišnoj knjižnici u
1934. u Beogradu, a druga More i daleki gradovi 1941. u Zagrebu. Zagrebu. U tom razdoblju objavljuje svoje temeljno sintetsko
Za tu je knjigu dobio nagradu Državnoga zavoda za narodnu djelo Povijest glazbe (1942), te Uvod u glazbenu estetiku i Tragove
prosvjetu. Godine 1942. izlazi mu knjiga Putopisi i eseji. Pre- mudrosti (1944). Sarađivao je u Hrvatskom narodu, Znanju i rado-
vodio je s italijanskog i francuskog jezika. Po njemu se zove sti, Hrvatskoj reviji i dr. Poslije sloma NDH profesor je historije
ulica u Zagrebu i u Zadru. muzike na Muzičkoj akademiji (1945–1972), pri kojoj osniva i
vodi do umirovljenja (1972) Historijski odjel (1948–1969), od-
ALIĆ, Salih, književnik i novinar (Bijeljina, 30. 11. 1906. – nosno Muzikološki odjel (1970–1972). Utemeljitelj je i pred-
Zagreb, 11. 3. 1982): Medresu završio u Bijeljini, gdje nastavlja sjednik Muzikološkoga zavoda (1969–1972), urednik Muzičke
raditi kao knjigovođa i dopisnik sarajevskih dnevnika Večernja revije (1950/51) i časopisa Ars musices (1969–1971), te prvog iz-
pošta i Jugoslavenski list. Od 1934. (uz prekid 1936) živi u Za- danja Muzičke enciklopedije (1958–1963). Od 1954. vanredni, a
grebu. U NDH radi kao korektor u dnevniku Nova Hrvatska 1975. redoviti član JAZU-a. Po njemu se zove ulica u Zagrebu.
od 1942, a zatim do kraja rata kao novinar na Hrvatskom kru-
govalu. Piše pjesme, prozne zapise, crtice, članke. Znatan dio ANTOLJAK, Stjepan, historičar (Doboj, 29. 8. 1909. –
svojih radova objavio je za vrijeme NDH u Novoj Hrvatskoj, Zagreb, 14. 5. 1997): Povijest je završio 1933. na Filozofskom
Hrvatskom narodu, Osvitu, Hrvatskoj reviji i Hrvatskom ženskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1935. i doktorirao. Na istom je fa-
listu. Pjesme su mu uvrštene u zbirku šestorice autora Ranjeni kultetu od 1934. asistent, a od 24. februara 1941. docent, gdje
galeb (1942). Nakon rata, radio je kao službenik u Nakladnom ostaje do jeseni 1946. Od 1946. do 1952. direktor je Državnog
zavodu Hrvatske, Ministarstvu ribarstva NRH i Zagrebačkoj arhiva u Zadru, potom kratko vrijeme djelatnik Državnog ar-
vojnoj pošti, a 1953. odlazi u mirovinu. Godinama je boem- hiva u Rijeci, od 1956. profesor na filozofskim fakultetima u
ski drugovao s T. Ujevićem u Sarajevu i Zagrebu. Po njemu se Skoplju i Prištini, a od 1969. do umirovljenja 1979. u Zadru.
zove ulica u Zagrebu. Od 1940. i za NDH vanjski je urednik struke hrvatska historija
(uz M. Baradu i A. Dabinovića) u Hrvatskoj enciklopediji. Isto-
ANDRASSY, Juraj, pravnik (Zagreb, 12. 8. 1896. – Zagreb, dobno sarađuje u Časopisu za hrvatsku poviest (1943). Saradnik
30. 12. 1977): Klasičnu gimnaziju i studij prava završio u Za- je prvog sveska Naše domovine (1943). Godine 1942. u Zagrebu
grebu, gdje je 1919. doktorirao. Od 1928. do umirovljenja 1966. objavljuje Pregled hrvatske poviesti.
predaje međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu;
od 1930. docent, od 1932. vanredni, a od 1937. redovni profesor. ASIĆ, Milan, kompozitor i dirigent (Zagreb, 23. 8. 1917.
Godine 1937. predavao na Akademiji za međunarodno pravo – Subotica, 20. 9. 1986): Diplomirao je na Muzičkoj akademiji
u Haagu. Bio je dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu 1938/39. u Zagrebu kod Krste Odaka 1943. Bio je urednik i direktor za-
Za vrijeme NDH profesor je na Pravnom fakultetu, saradnik i bavnog orkestra Hrvatskoga krugovala. Proslavio se 1942. opere-
urednik struke prava u Hrvatskoj enciklopediji, objavljuje prilo- tom Pjesmom kroz život. Napisao je orkestralnu skladbu Narodni
ge u Mjesečniku Pravničkog društva i Viencu, a napisao je i pri- ples (1942); bio je nastavnik u Umjetničkoj školi. Imao je čin
log o pravnoj nauci u knjizi Naša domovina (1943). Nakon rata, domobranskog poručnika. Nakon rata, premješten je po kazni
ponovno je izabran za redovnog profesora Pravnog Fakulteta u Suboticu, gdje je bio direktor Opere i umjetnički upravitelj
(1945), predavao je i na Akademiji za međunarodno pravo u Filharmonije (1945–1954), zatim je operni i filharmonijski di-
Haagu 1951, te na Pravnom fakultetu u Kairu od 1960. do 1962. rigent u Novom Sadu, od 1955. do 1958. voditelj muzičke grane
Od 1952. je član, a od 1969. do 1971. predsjednik Instituta za zagrebačke “Komedije”, te od 1959. ponovno djeluje u Subotici.

STAV 11/2/2021 9