Page 14 - STAV broj 310
P. 14

SPECIJAL: DRUGI SVJETSKI RAT



          NDH muzički je kritičar Hrvatskog naroda, te je skladao suitu   salonima (1922–1928) i izložbama (1934–1936). U Zagrebu
          za mješoviti zbor Krijes planine (1944). Poslije sloma NDH, pre-  upisuje 1924. Tehnički fakultet, završava ga 1929, a godinu
          mješten je kao profesor u Gradsku muzičku školu, a istodobno   dana nakon toga zapošljava se. S arhitektom Z. Požgajem
          predaje muziku i u Prvoj klasičnoj gimnaziji (1945–1951). Od   1932. otvara zajednički arhitektonski biro i predaje na Višoj
          1951. do 1954. operni je dramaturg HNK u Zagrebu; od 1954.   pedagoškoj školi i Tehničkom fakultetu 1938. Sudjelovao je
          do 1957. direktor Državnog simfonijskog orkestra (danas Za-  na sve četiri izložbe hrvatskih umjetnika u NDH u Zagre-
          grebačka filharmonija), te od 1957. do 1961. profesor kompo-  bu (portret Mare Pavelić), te na izložbi Hrvatske umjetno-
          zicije na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, gdje je i penzioniran.   sti u Beču, Berlinu i Bratislavi 1943. U tom razdoblju piše
          Vraća se u Zagreb i nastavlja stvarati. Uz niz komornih djela,   u časopisu Alma mater croatica, sudjelovao je na konkursu za
          kompozicija za hor i solo popijevki, napisao je i više djela u ve-  spomenik Anti Starčeviću (1942). Nakon rata, redovito izla-
          likim vokalno-instrumentalnim i scenskim oblicima, od kojih   že na izložbama članova ULUH-a u Zagrebu, a 1948. osvaja
          su neki u samom vrhu hrvatskog muzičkog stvaralaštva. U Za-  1. nagradu za novi metalni novac FNRJ u Beogradu. U Za-
          grebu se po njemu zove ulica.                       grebu se po njemu zove ulica.
            BUDAK, Mile, liječnik (Drvar, 18. 2. 1903. – Zagreb, 21. 7.                        CRNOBORI, Mari-
          1961): Sinovac M. Budaka, književnika i doglavnika. Gimnazi-                       ja, glumica (Banjole kraj
          ju je pohađao u Bihaću i Zagrebu, gdje je 1926. završio i studij                   Pule, 1. 10. 1918. – Beo-
          medicine. Radi na zagrebačkoj Internoj klinici (1928–1942),                        grad, 21. 10. 2014): U Za-
          gdje je 1934. osnovao Plućni odjel, te 1935. prvi započeo lije-                    grebu je završila Stručnu
          čenje tuberkuloze terakaustikom. S ustaškim pokretom pove-                         učiteljsku školu. Glumu
          zan je već prije uspostave NDH. Pomagao M. Budaku prilikom                         počela učiti 1938. kod D.
          njegova povratka u domovinu 1938. U aprilu 1942. pregledao                         Dujšina, a u Glumačku
          je (s još trojicom kolega) V. Mačeka, a potom je određen za                        školu išla od 1939. do
          njegovog stalnog liječnika. Od 1941. docent je interne medi-                       1942. Od 1940. nastupa
          cine, za bolesti grudnih organa; od 1942. predstojnik Plućnog                      u zagrebačkom HNK,
          odjela u novootvorenoj Zakladnoj bolnici na Rebru, koji 1943.                      stalni angažman dobila
          pretvara u 2. internu kliniku Medicinskog fakulteta. Godine                        je 1942. Premda u prvo
          1943. izabran je za vanrednog, a 1944. i za redovnog profesora                     vrijeme dobiva manje
          na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Sve vrijeme NDH bio                            uloge, tadašnja je pozo-
          je i osobni liječnik A. Pavelića te političkog vrha države (imao                   rišna kritika ubrzo u njoj
          čin ustaškog bojnika liječnika), zbog čega su ga nakon rata ko-                    prepoznala buduću veli-
          munističke vlasti osudile. Za kaznu je od 1945. do 1947. vo-                       ku zvijezdu i dobiva ve-
          dio bolnicu Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški. Od   like uloge. U maju 1946. prelazi u novoosnovano riječko pozo-
          1948. do kraja života radi u zagrebačkoj Bolnici za tuberku-  rište, a od ljeta 1947. pa sve do odlaska u penziju 1978. glumi u
          lozu. U svojim naučnim radovima bavio se svim područjima   beogradskom Jugoslavenskom dramskom pozorištu, ostvarivši
          interne medicine.                                   brojne uloge. U Beogradu se po njoj zove ulica.
                                           CESARIĆ, Dobri-       CUTVARIĆ, Dragutin, ekonomist (Bjelovar, 21. 10. 1903.
                                         ša (Dobroslav), pjesnik   – Zagreb, 6. 12. 1983): Od 1928. do 1930. usavršava se u Fran-
                                         (Požega, 10. 1. 1902. –   cuskoj kao stipendist Vlade Francuske, 1930. diplomira na
                                         Zagreb, 18. 12. 1980):   Institutu visokih međunarodnih znanosti Pravnog fakulteta
                                         Gimnaziju je završio u   u Parizu, a 1937. doktorira u Zagrebu. Od 1931. do 1941. se-
                                         Požegi i Zagrebu; studi-  kretar je EKVS-a. Jedan je od pokretača časopisa Ekonomist
                                         rao na Filozofskom fa-  (1934) i njegov urednik (1938–1944). Sudjelovao je u osniva-
                                         kultetu. Uz studij, radio   nju Ekonomskog instituta u Zagrebu i bio njegov direktor
                                         je u računarskom uredu.   (1940–1944). Za vrijeme NDH direktor je Hrvatskog državnog
                                         Od 1924. do 1926. radi u   društveno-gospodarskog zavoda (tadašnji naziv Ekonomskog
                                         arhivu HNK u Zagrebu;   instituta), pokretač je i urednik Izvješća, službenog glasila Za-
                                         od 1929. do 1941. kao   voda, te urednik Ekonomista do njegova ukidanja (1944), za-
                                         lektor u Školi narodno-  tim trgovački predstavnik u Ministarstvu trgovine i industrije
                                         ga zdravlja i knjižničar   (1944–1945). Objavljuje mnogobrojne radove iz područja eko-
                                         Higijenskoga zavoda.   nomije u ustaškoj štampi. Nakon sloma NDH, radio je u više
          Nakon uspostave NDH, radi u Ministarstvu narodne prosvje-  državnih institucija: Ministarstvu trgovine i opskrbe NRH
          te, tačnije u Uredu za hrvatski jezik. U HIBZ-u je objavio knji-  (1945. i od 1947. do 1951), u Republičkom zavodu za plani-
          gu Izabrani stihovi (1942). Sarađivao je u Viencu (1944), nakon   ranje (1953–1962) te u Urbanističkom institutu Hrvatske (od
          rata je urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske. Od 1951. član   1964. do penzioniranja 1972).
          je JAZU-a te 1962/63. predsjednik je DKH. U više hrvatskih
          gradova po njemu se zovu škole i ulice.                CVJETlČANlN, Ruža, operetna i operna pjevačica (Za-
                                                              greb, 5. 2. 1916. – Zagreb, 18. 2. 2002): Pjevanje je učila privat-
            COTA, Frane, kipar i arhitekt (Knin, 29. 9. 1898. – Za-  no i debitirala 1933. u Zagrebu. Otada je članica HNK, gdje je
          greb, 19. 1. 1951): Kiparski odjel Obrtne škole završava u   do 1955. pjevala prve operetne uloge. Lijepe scenske pojave,
          Splitu, a 1915. odlazi na studij u Beč. Zbog rata, diplomi-  školovana glasa i glumački vrlo nadarena, tumačila je za NDH
          ra tek 1924. Izlaže 1922. u Umjetničkom paviljonu u Beču,   niz najistaknutijih uloga. Sa Z. Širom tvorila je najomiljeniji
          1923. na Jugoslavenskoj izložbi u Pragu, gdje ostaje neko-  operetni par u Zagrebu. Karijeru je završila kao operetna pri-
          liko mjeseci. Redovito izlaže na zagrebačkim proljetnim   madona u pozorištu “Komedija” (1955–1969).



         14  11/2/2021 STAV
   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19