Page 18 - STAV broj 310

SPECIJAL: DRUGI SVJETSKI RAT

režirao svoju prvu operu Ban Leget (I. Zajc). Prvi put postav- GRGOŠEVIĆ, Zlatko, kompozitor i muzički pedagog (Za-
lja Shakespearea (Otelo), dramske prvijence T. Strozzija i M. greb, 23. 5. 1900. – Zagreb, 24. 11. 1978): Gimnaziju i srednju
Krleže. Zatim se posvećuje samo operi, a od 1922. do 1926. muzičku školu pohađao je u Zagrebu, gdje je 1942. na Muzič-
direktor je Drame. U periodu od 1926. do 1930. direktor je koj akademiji diplomirao kompozitorski smjer. Predavao je
Drame u Beogradu. Za vrijeme NDH režira drame i opere u u građanskim i muzičkim školama. Muzički se usavršavao u
HNK te na Hrvatskom krugovalu, piše brojne članke u Spre- Parizu. Uz pedagoški rad, pisao je muzičko-pozorišne kriti-
mnosti i časopisu Neue Ordnung, drži predavanja na Krugo- ke i rasprave u zagrebačkim dnevnicima i časopisima. Godi-
valnoj postaji Zagreb. U to vrijeme režira desetke predstava. ne 1932. s Pavlom Markovcem osnovao je i uređivao časopis
U periodu od 1944. do 1949. uglavnom je u Ljubljani, Bra- Muzička revija. Najzapaženije su mu vokalne kompozicije Od
tislavi i Ostravi. Od 1950. do smrti rektor je i voditelj kate- kolijevke do motike, Djevojačke pjesme, Žetva i druge. Za vrije-
dre za glumu i režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u me NDH bio je direktor Odjela za umjetnost, književnost i
Zagrebu. Preveo je na hrvatski mnoga dramska djela i opere, tisak u Ministarstvu bogoštovlja i nastave (1941–1942), a od
a sam je autor dva djela. U Zagrebu jedno pozorište nosi Ga- jeseni 1942. do juna 1945. glavni je muzički urednik Krugo-
vellino ime, kao i jedna ulica. valne postaje Zagreb. Nakon diplomiranja, predavao je i na
Muzičkoj akademiji do 1945. Objavljivao je u brojnim časo-
GOTOVAC, Ja- pisima. U časopisu Proljeće objavio je note pronađenog napje-
kov, kompozitor i di- va Vila Velebita. Objavio je simfonijsku pjesmu Hasanaginica
rigent (Split, 11. 10. (1942), Koncert u narodnom duhu za komorni orkestar (1942) te
1895. – Zagreb, 16. Svitu (1944). Poslije rata, u julu 1945, osuđen je na šest mjese-
10. 1982): Studirao je ci prisilnog rada i zatvoren u Staroj Gradiški, te deset godina
kompoziciju u Beču. gubitka građanskih prava, što mu je 1950. ukinuto. Od 1951.
Od 1922. djeluje u do- bio je profesor na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Napisao
movini, najprije u Ši- je i više muzičkih pedagoških djela. Njegovo ime nosi zagre-
beniku, gdje organizira bačka osnovna muzička škola.
muzički život, a potom
na poticaj Maje Stroz- GROZAJ, Vera, operna pjevačica (Sisak, 21. 6. 1911. – Za-
zi-Pečić dolazi 1923. greb, 26. 11. 1986): Započela je pjevati u horovima, a zatim je
u Zagreb i započinje završila Muzičku akademiju u Zagrebu (1934). Nastupila je
djelovati u Hrvatskom 1939. u duetu s Jelicom Telisman-Simatović na prvoj poku-
narodnom kazalištu, snoj televizijskoj produkciji na Zagrebačkom zboru. Za vrijeme
najprije kao korepeti- NDH pjevala je u brojnim operama. Nastupala je na Hrvatskom
tor, potom dirigent, a krugovalu i na proslavama za hrvatske vojnike i ranjenike, na
u razdoblju od 20. mar- estradnim priredbama u Hrvatskoj radničkoj komori i kabareu
ta 1943. do 6. novem- “Dverce”. Nakon Drugog svjetskog rata proslavila se kao Ma-
bra 1943. i kao direk- rica u Prodanoj nevjesti (B. Smetana). Trg Vere Grozaj nalazi se
tor Opere. Godine 1945. uhapšen je zbog djelovanja u vrijeme u njenom rodnom Sisku.
NDH, optužen je i zbog navodnog uglazbljivanja ustaških pje-
sama te mu Sud časti HNK i Udruženja kompozitora Hrvat- GUBERINA, Petar, lingvist (Šibenik, 22. 5. 1913): Go-
ske izriče zabranu javnog djelovanja od 6 mjeseci. U zatvoru je dine 1931. završio je franjevačku klasičnu gimnaziju, a stu-
bio 45 dana. Po isteku kazne utvrđuje se da je instrumentirao dij romanistike 1935. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
himnu Lijepa naša, no, uprkos amnestiji, nosio je biljeg nepo- te stekao doktorat na Sorboni 1939. Zajedno s K. Krstićem
ćudnog umjetnika te je njegovu operu Kamenik na praizved- napisao je djelo Razlike između hrvatskog i srpskog književnog
bi 17. decembra 1946. kritika ocijenila negativnom. Uz Ivana jezika (1940). Poslije proglašenja NDH radi u Hrvatskom dr-
Zajca, Gotovac je najpopularniji hrvatski operni kompozitor. žavnom uredu za jezik, gdje zajedno s F. Ciprom i K. Krsti-
Njegov Ero s onoga svijeta (1935) postigao je svjetski uspjeh, ćem radi na fonološkom hrvatskom pravopisu, koji je ostao u
preveden je na desetak jezika te izvođen u mnogim evropskim prijelomu zbog želje A. Pavelića da podloga pravopisu bude
pozorištima. Opera Morana praizvedena je 1930. u Brnu, uz morfološka (korijenska). Guberina je obradio drugi dio pra-
Eru smatra se majstorovim najuspjelijim glazbeno-scenskim vopisa, interpunkcije, te zajedno s Krstićem treći dio, od-
ostvarenjem. Skladao je veliki broj djela, od kojih su mnoga nosno rječnik. Na prijelomu 1941/1942. rad na pravopisu je
i danas popularna u inostranstvu, a njegovo posljednje djelo obustavljen, a Guberina odlazi za lektora na milansko ka-
opera-oratorij Petar Svačić (1969) praizvedena je 1992. u Za- toličko sveučilište, te se usavršava kod A. Gemellija. Objav-
grebu. U Splitu, gdje je rođen, i u Zagrebu, gdje je umro, Jakov ljuje radove na italijanskom jeziku u tamošnjim naučnim
Gotovac ima svoje ulice. časopisima. Sljedeće godine (1943) prelazi u Švicarsku, gdje
drži zapažena predavanja na Ženevskom univerzitetu i usa-
GRČEVIĆ, Nenad, kompozitor i liječnik neuropatolog vršava se kod prof. Ballyja. Za vrijeme NDH, osim prikaza
(Zagreb, 28. 8. 1922): Studij medicine završio u Zagrebu 1947. Pavelićeve knjige Strahote zabluda, sarađuje u časopisima i
Godine 1964. postao vanrednim profesorom, a 1969. redov- novinama stručnim jezikoslovnim temama iz stilistike, fo-
nim profesorom Medicinskog fakulteta. Član JAZU postao netike, problemima prevođenja i sl. U Švicarskoj se pred
je 1984. Od rane mladosti bavio se muzičkim stvaralaštvom. kraj Drugog svjetskog rata pridružuje jugoslavenskom Cr-
Nastupao kao trubač, pijanist i pjevač u džez sastavima. Go- venom križu u Ženevi, gdje ostaje do 1947, zatim radi u Mi-
dine 1940. vodio je ansambl “The Devils”. Jedan je od najpo- nistarstvu vanjskih poslova Jugoslavije od 1947. do 1951, a
pularnijih hrvatskih kompozitora vedrih nota, a najveću po- od tada je profesor romanistike na Sveučilištu u Zagrebu.
pularnost stekao je u vrijeme NDH. Poslije rata je sudjelovao Bavi se uglavnom fonetikom te postaje svjetski autoritet za
na prvim festivalima zabavne muzike, ali je radi naučnog rada probleme sluha i za audiovizualnu globalno-strukturalnu
napustio komponiranje. metodu učenja jezika.

18 11/2/2021 STAV